Svi pričaju o vrućinama, no o ovome nitko ne govori: Toplinski valovi stvaraju opasni plin koji napada pluća
Turist traže osvježenje tijekom ljetnih vrućina (Foto: Nikola Brboleza / CROPIX)
Polovica Europljana ovog je ljeta tijekom rekordnih toplinskih valova i požara bila izložena malo poznatom stakleničkom plinu.
Prizemni ozon onečišćivač je zraka koji može „prodrijeti duboko u dišni sustav i ući u krvotok, čime može dospjeti gotovo do svih organa u tijelu“. Najveći rizik imaju osobe koje boluju od astme, piše portal Euronews.
Ozon nastaje kroz tisuće kemijskih reakcija koje potiču sunčeva svjetlost i visoke temperature. Stoga su rekordni toplinski valovi, koji su od lipnja do kolovoza ove godine zahvatili Europu, doveli do razina ozona opasnih za ljudsko zdravlje.
Tijekom tog razdoblja čak 50 posto europskog stanovništva bilo je izloženo lošoj, vrlo lošoj ili iznimno lošoj kvaliteti zraka zbog ozona, prema podacima Službe za praćenje atmosfere Copernicus Europske komisije (CAMS).
„Onečišćenje ozonom snažan je podsjetnik na to koliko su atmosfera, klima, zdravlje i naše životne prilike međusobno povezani. Onečišćenje i klimatske promjene utječu na kemijski sastav zraka koji udišemo, određuju zdravlje naših ekosustava, pa čak i našu sposobnost proizvodnje hrane“, kaže Laurence Rouil, direktorica CAMS-a.
Dobra je vijest da napori Europske unije u borbi protiv drugih onečišćivača zraka daju rezultate, pa se očekuje da bi se i razine ozona mogle smanjiti kontinuiranim djelovanjem.
Ozon pokazuje koliko su usko povezani onečišćenje zraka i klimatske promjene
Onečišćenje zraka, koje se često naziva nevidljivim ubojicom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije uzrokuje više od četiri milijuna prijevremenih smrti godišnje u svijetu. Tijekom 2025. godine onečišćenju zraka u Europi i središnjoj Aziji pripisivale su se 56 smrti na 100.000 stanovnika.
Onečišćenje zraka sastoji se od brojnih različitih plinova. Prizemni ozon, koji ne treba zamijeniti s ozonom u gornjim slojevima atmosfere koji nas štiti od ultraljubičastog zračenja, nije toliko poznat kao neki drugi onečišćivači. Posebno zabrinjava zbog svoje snažne povezanosti s klimatskim promjenama.
„Prizemni ozon pokazuje usku povezanost između onečišćenja zraka i klimatskih promjena, jednog od ključnih društvenih izazova, jer nastaje pri visokim temperaturama“, navodi se u izvješću Atmosphere Watch, prvom izdanju novog izvješća CAMS-a o kvaliteti zraka.
Globalne temperature rastu, a zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem toplinski valovi postaju sve češći i ekstremniji. Budući da visoke temperature potiču nastanak ozona, povećanje broja toplinskih valova znači i više ozona.
Dušikovi oksidi dio su kemijskih reakcija koje dovode do stvaranja ozona, a prema izvješću oni se „uglavnom proizvode izgaranjem fosilnih goriva“. Kao izvore ozona izvješće navodi industriju, otapala i cestovni promet, kao i izgaranje biomase, koje „dodatno pojačava utjecaj klimatskih promjena, s obzirom na to da se ekstremniji požari događaju u toplijim i sušim uvjetima“.
Kao staklenički plin, ozon je odgovoran za približno 0,23 °C današnjeg globalnog zatopljenja, prema britanskoj organizaciji Clean Air Fund. Ta organizacija prizemni ozon naziva „superonečišćivačem“.
Kako je Europska unija smanjila razine drugih onečišćivača zraka
Izvješće Atmosphere Watch ističe da se „kvaliteta zraka u Europi znatno poboljšala kada je riječ o svim onečišćivačima reguliranima Direktivom o kvaliteti zraka Europske unije“.
Direktiva iz 2024. godine smatra se jednim od najnaprednijih propisa o kvaliteti zraka u svijetu. Njome se od država članica EU-a zahtijeva praćenje graničnih vrijednosti onečišćivača i poduzimanje mjera kada se prekorače sigurne razine.
U izvješću Copernicusa iz 2025. godine navodi se da su se tijekom posljednjeg desetljeća emisije sumporovih i dušikovih oksida u Europskoj uniji smanjivale za približno tri do pet posto godišnje. Najveća smanjenja ostvarena su u industriji i cestovnom prometu.
Od 2015. godine industrijske emisije sumporovih oksida smanjene su za 59 posto, dok su emisije dušikovih oksida iz industrije pale za 39 posto. Znatno su smanjene i emisije iz cestovnog prometa, i to dušikovih oksida za 40 posto, a finih lebdećih čestica PM2,5 za 34 posto.
Poboljšanje javnog prijevoza, uvođenje zona s niskim ili nultim emisijama za promet, prelazak s fosilnih goriva na čiste izvore energije i smanjenje konzumacije mesa smatraju se nekima od najuspješnijih načina za smanjenje onečišćivača zraka.
No, kako navodi Atmosphere Watch, „ozon ne pokazuje jasan trend smanjenja i i dalje predstavlja problem“.
Onečišćenje zraka ne poznaje granice
Prema Direktivi EU-a o kvaliteti vanjskog zraka, maksimalna osmosatna prosječna dnevna koncentracija ozona ne bi smjela prelaziti 120 mikrograma po kubičnom metru više od 18 dana godišnje. Dugoročni cilj je 100 mikrograma po kubičnom metru, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Podaci za 2026. godinu pokazuju da su ti pragovi u velikom dijelu Europe bili prekoračeni. Razina onečišćenja pogoršava se prema jugu kontinenta, odnosno u područjima u kojima su toplinski valovi bili najviši i najdugotrajniji.
Ekstremni vremenski uvjeti i dosad nezabilježeni požari doveli su do pogoršanja kvalitete zraka na cijelom kontinentu, a ne samo u područjima izravno pogođenima požarima.
„Atmosphere Watch pokazuje da onečišćenje zraka ne poznaje granice. Dim požara, ozon i prašina mogu putovati tisućama kilometara i utjecati na zajednice koje su daleko od izvora onečišćenja“, kaže Florian Pappenberger, glavni direktor Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.
Kao primjer navodi se Belgija, koja je u kolovozu 2026. doživjela najgori šumski požar u posljednjih 100 godina. „Gusti stupovi dima putovali su sve do Njemačke i stigli do Poljske.“
‘Ovakvo se ljeto više ne smije ponoviti’: EU objavljuje popis 100 najugroženijih regija
Milano ima neke od najviših razina ozona na svijetu
Dok je tijekom ljetnih mjeseci 50 posto Europljana bilo izloženo nesigurnim razinama ozona, izloženost je u nekim drugim dijelovima svijeta još veća.
Dosad je tijekom 2026. godine gotovo 40 posto ukupnog svjetskog stanovništva bilo izloženo iznimno visokim razinama ozona, uključujući 60 posto stanovnika Azije.
Oceanija je tijekom prvih osam mjeseci godine bila najmanje pogođen kontinent. Jedan od razloga je taj što je sjeverna hemisfera osjetljivija na onečišćenje prizemnim ozonom zbog veće kopnene površine i broja stanovnika.
Otprilike 50 posto svjetskog stanovništva tijekom 2026. bilo je izloženo vrlo lošoj ili iznimno lošoj kvaliteti zraka zbog koncentracija ozona.
Milano, Rio de Janeiro, Ciudad de México, Delhi i Kairo gradovi su s među najvišim razinama izloženosti. Prema analizi, samo pet posto svjetskog stanovništva tijekom 2026. bilo je izloženo „dobrim“ dugoročnim razinama ozona, dok je 15 posto bilo izloženo „prihvatljivim“ razinama.
„Na koncentracije ozona na svim kontinentima vjerojatno će utjecati klimatske promjene. Nastanak prizemnog, odnosno općenito troposferskog ozona, potiču visoke temperature i sunčeva svjetlost. Stoga će se u područjima koja doživljavaju više toplinskih valova lokalne koncentracije ozona povećavati, djelomično poništavajući koristi mjera osmišljenih za smanjenje emisija onečišćujućih tvari koje prethode nastanku ozona.“
Kako se mogu smanjiti razine ozona?
Odgovornost za razine ozona i mogućnost njihova smanjivanja u konačnici su na vladama. Stručnjaci preporučuju znatno bolje praćenje i izvještavanje o razinama ozona, kao što se već radi za druge onečišćivače zraka.
Trenutačno su u Europskoj uniji samo Hrvatska, Francuska i Španjolska razvile ili provele planove kvalitete zraka koji su izrijekom usmjereni na ozon.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, zemlje i gradovi koji poduzimaju mjere za ograničavanje ozona usredotočeni su na poboljšanje prognoziranja koncentracija ozona te na bolje razumijevanje načina njegova nastanka i njegovih glavnih izvora.
Važno je i bolje informirati javnost o ozonu i načinu njegova nastanka.
Na individualnoj razini svi možemo pridonijeti smanjenju razina ozona tako da umjesto vožnje automobila hodamo ili vozimo bicikl.
Ako ipak morate voziti, možete smanjiti emisije prilagodbom načina vožnje, primjerice smanjenjem brzine te izbjegavanjem naglog kočenja i ubrzavanja.
Kad god je moguće, preporučuje se koristiti ekološki prihvatljive boje i sredstva za čišćenje.






