Sateliti snimili tihu katastrofu u oceanima: Naftne mrlje triput veće od Španjolske guše mora, a većina se događa tik uz obale
Tanker, ilustracija (Foto: Pixabay)
Više od 90 posto procijenjenog onečišćenja oceana naftom događa se unutar teritorijalnih voda država, uključujući i zaštićena područja.
Naftne mrlje svake godine prekrivaju procijenjenih 1,58 milijuna četvornih kilometara svjetskih oceana, pokazuje nova satelitska analiza koja otkriva razmjere onečišćenja mora.
To je površina približno tri puta veća od Španjolske. No, za razliku od velikih izlijevanja nafte koja dospijevaju na naslovnice, poput katastrofe Deepwater Horizon, velik dio onečišćenja pojavljuje se u obliku manjih naftnih mrlja koje privlače malo pozornosti javnosti.
Analiza neprofitne organizacije SkyTruth, koja se bavi tehnologijom za zaštitu prirode, pokazala je da su brodovi povezani s oko 81 posto naftnih mrlja čiji se mogući izvor mogao utvrditi. Najčešće su za njih bili odgovorni tankeri za naftu i teretni brodovi, dok je infrastruktura za proizvodnju nafte i plina na moru bila povezana s dodatnih 18 posto mrlja.
„Onečišćenje naftom stalan je globalni problem koji se događa mnogo češće nego izlijevanja koja dospiju na naslovnice“, kaže Karl Wuster, glavni tehnološki direktor SkyTrutha.

Karta naftnih mrlja prikazuje razmjere onečišćenja koje se proteže svjetskim oceanima. SkyTruth, 2026.
Gdje je onečišćenje oceana naftom najizraženije?
Analiza je objavljena 23. rujna tijekom Climate Week NYC, a temeljila se na satelitskim promatranjima prikupljenima od 2023. do 2025. godine te podacima iz sustava Cerulean organizacije SkyTruth za praćenje onečišćenja naftom.
Istraživači su na temelju tih podataka modelirali godišnje onečišćenje koje potječe od plovila i odobalnih postrojenja, uzimajući u obzir razlike u satelitskoj pokrivenosti i gustoći brodskog prometa.
Utvrđeno je da se više od 90 posto procijenjenog onečišćenja događa unutar teritorijalnih voda država, često u blizini obala. Neke od najvećih koncentracija zabilježene su u Crvenom moru, Perzijskom zaljevu, Sredozemnom i Crnom moru, kao i u vodama uz zapadnu Afriku te oko Indonezije.
Analiza SkyTrutha identificirala je i nekoliko ponavljanih izvora onečišćenja.
Istraživači su u više navrata uočili istih 16 plovila u blizini naftnih mrlja. Tri od njih, teretni brod pod zastavom Palaua, ruski naftni tanker i indonezijski naftni tanker, uočena su u blizini naftnih mrlja na više od petine analiziranih satelitskih snimki.
S onečišćenjem su u više navrata povezana i neka odobalna postrojenja.
Naftne mrlje pojavile su se na gotovo 29 posto satelitskih snimki jednog postrojenja uz obalu Indonezije, a na oko 24 posto snimki drugog postrojenja uz obalu Nigerije.
Ni zaštićena morska područja nisu imuna na onečišćenje naftom. Iako je oko 75 posto morskih zaštićenih područja imalo niže koncentracije naftnih mrlja od okolnih voda, onečišćenje je ipak zabilježeno u osjetljivim staništima, uključujući područje u Meksičkom zaljevu koje je stanište kritično ugroženog Riceova kita.
Istraživači upozoravaju da stvarna slika i dalje nije potpuno jasna jer je satelitska pokrivenost otvorenog mora ograničena, zbog čega velika područja oceana ostaju nedovoljno nadzirana.
Ptica u želucu imala 12 kilograma plastike: Ono što se događa u ovom ‘raju’ je šokantno
Ratovi, nesreće i brodolomi također ugrožavaju oceane
Onečišćenje naftom ne dolazi samo od pomorskog prometa i odobalnih operacija.
U kolovozu je nafta iz broda pogođenog tijekom rata u Perzijskom zaljevu dospjela na obalu iranskog otoka Qeshm i zahvatila njegova zaštićena područja mangrova. U drugom slučaju, izlijevanje nafte iz tankera ruske tzv. flote u sjeni kod obale Omana proširilo se na više od 2000 četvornih kilometara.
Osim sukoba koji zahvaćaju morska područja, dodatnu prijetnju predstavljaju i nesreće.
Nepoznati brod koji se 2024. prevrnuo u blizini Tobaga prekrio je plaže naftom i izazvao proglašenje nacionalnog izvanrednog stanja. Godinu ranije putnički trajekt nasukao se u Švedskoj i ostavio pet kilometara dugu mrlju goriva u Baltičkom moru, koja je naposljetku stigla do obale.
Čak i brodovi koji su potonuli prije više desetljeća i dalje predstavljaju prijetnju zdravlju oceana.
Procjenjuje se da se na dnu oceana nalazi oko 8500 potencijalno onečišćujućih brodoloma, od kojih većina potječe iz dvaju svjetskih ratova. Neki od njih već ispuštaju naftu jer njihovi trupovi zbog korozije postupno propadaju.






