Na Jakuševcu se planira graditi ‘mall’: Zagrepčani bi dobili još jednu shopping destinaciju
Jakuševec (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
Grad Zagreb otvorio je javnu raspravu o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029. godine te o Nacrtu prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba za isto razdoblje, ključnom strateškom dokumentu koji će odrediti daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu. Javna rasprava traje od 5. siječnja do 4. veljače.
U sklopu javne rasprave u četvrtak se u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog održalo javno izlaganje na kojem su sudjelovali i građani. Odaziv nije bio velik – Mala dvorana bila je jedva do polovice popunjena, što pokazuje relativnu nezainteresiranost Zagrepčana za temu gospodarenja otpadom u gradu.
Novi Plan gospodarenja otpadom predviđa daljnje smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima, povećanje odvojenog prikupljanja i recikliranja te postupno zatvaranje odlagališta Jakuševec, čiji se kapacitet može koristiti još do 2029. godine. Istodobno se planira uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, usklađenog s nacionalnim i europskim ciljevima kružnoga gospodarstva.
Širenje mreže spremnika
Jedan od središnjih projekata predviđenih Planom jest izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Zagreb u Resniku, koji će omogućiti obradu miješanog komunalnog otpada, biootpada i odvojeno prikupljenog reciklabilnog otpada. „Izgradnja CGO-a ključna je kako za zatvaranje odlagališta Jakuševec, tako i za prestanak ovisnosti Zagreba o privatnim poduzećima u gospodarenju otpadom. Predviđeno je da CGO započne s probnim radom krajem 2028. godine“, ranije ovog mjeseca istaknuto je iz Grada.
Plan uključuje i širenje mreže podzemnih i polupodzemnih spremnika te uspostavu centra za ponovnu uporabu kao središnje točke za prikupljanje i redistribuciju materijala koji se mogu ponovno iskoristiti.
Poseban naglasak stavljen je na smanjenje onečišćenja tla i voda, borbu protiv nepropisno odbačenog otpada, smanjenje otpada od hrane, poticanje ponovne uporabe, kao i na uključivanje djece i mladih kroz odvajanje otpada u školama i edukativne programe.
Oštro protiv novog plana za otpad: ‘To je nastavak uništavanja Zagreba’
Centar za ponovnu uporabu
Upravo je tema centara za ponovnu uporabu bila jedna od onih koja je na javnoj raspravi pobudila znatiželju prisutnih.
„Želimo na lokaciji Jakuševca omogućiti da građani dobiju mali ‘mall’ s radionicama u kojima bi se proizvodili predmeti od recikliranih materijala i potom prodavali građanima, po uzoru na švedsku ReTuna Recycling Galleria. No o tom projektu na Sajmišnoj cesti više ćemo govoriti kada bude izrađen glavni projekt, u narednim mjesecima“, rekla je pročelnica Ana Pavičić-Kaselj.
Riječ je o inovativnom ekosustavu koji se temelji na ponovnoj uporabi materijala i predmeta te mijenja način na koji društvo razmišlja o otpadu, materijalima i resursima. Planirana su dva takva centra – jedan na Sajmišnoj/Tišinskoj cesti, a drugi u Heinzelovoj ulici.
Centar na Sajmišnoj/Tišinskoj cesti inspiriran je švedskim ReTuna Recycling Galleria, gdje građani predaju uporabne predmete, a obrtnici i radionice ih restauriraju i pripremaju za ponovno korištenje. Centar za ponovnu uporabu u Zagrebu slijedit će sličan koncept, s dodatnim naglaskom na edukaciju, suradnju s lokalnim obrtnicima i uključivanje škola u praktičnu nastavu.
Centar u Heinzelovoj ulici služio bi za prikupljanje, pregled, pripremu i redistribuciju predmeta poput namještaja, kućanskih i električnih uređaja, tekstila, opreme za dom, igračaka i drugih proizvoda koji bi inače postali otpad.
Vrijedan mulj
Osim centara za ponovnu uporabu, jedna od zanimljivijih tema bio je i mulj. „Mulj ima veliku kalorijsku vrijednost. Za njega smo napravili mnogo predkoraka, a cijeli je projekt trenutačno u reviziji u Ministarstvu. Naš je konačni cilj da nam mulj, nakon izgradnje postrojenja, više ne predstavlja trošak, nego sirovinu koja će se koristiti, primjerice u građevinarstvu.
Ići ćemo na opciju koja je financijski najpovoljnija. Rokovi za CGO, po mom su mišljenju, realni i mislim da ih možemo ispoštovati“, rekla je pročelnica odgovarajući na pitanja građana o tome je li 2029. godina realan rok za dovršetak ovog zahtjevnog projekta.
Naglasila je i da trenutačna dinamika popunjavanja odlagališta Prudinec–Jakuševec iznosi oko 175.000 tona otpada godišnje, odnosno 14.583 tone mjesečno. Preostali kapacitet odlagališta, prema geodetskoj snimci iz listopada 2024., iznosi oko 1,04 milijuna kubičnih metara. U siječnju je Institut IGH izradio analizu troškova odlagališta otpada Jakuševec nakon zatvaranja, kojom su procijenjeni troškovi održavanja i upravljanja (after-care) tijekom 30 godina u ukupnom iznosu od 21.740.838,09 eura.
Na javnom izlaganju iz Grada je rečeno da se u ovoj fazi ne razmišlja o energani te da ona nije tema ovoga plana.
Budućnost otpada u Splitu: Karepovac bi se mogao zatvoriti već ove godine
Sumporovodik
Mirela Mihić Muha, vijećnica iz Dugava, postavila je pitanje o sumporovodiku na mjernoj postaji Jakuševec. „Naveli ste podatke za 2024. godinu, kada je prekoračenje sumporovodika bilo oko 100, no u 2025. godini došlo je do povećanja od 600. Odakle takvo povećanje, što se promijenilo na Jakuševcu“, upitala je.
„Tijekom 2024. godine radovi su uglavnom mirovali. Nakon toga uslijedila je sanacija. Odlagalište je pretrpjelo dva velika odrona i učinjeno je sve potrebno kako bi se to područje saniralo i spriječili novi odroni. Sanacija je uključivala i zahvate unutar samog odlagališta. Danas odlagalište izgleda primjerenije. Nadam se da će mjerenja u nadolazećem razdoblju pokazati manja opterećenja. Cilj nam je poboljšati kvalitetu života stanovnika tog područja“, odgovorila je pročelnica.
Dodala je i da postojeće dvije kompostane u Zagrebu ostaju kao rezervni kapaciteti u slučaju poteškoća uzrokovanih klimatskim promjenama.
Neugodni mirisi
Ratko Bedeković iz Udruge za zaštitu okoliša Jakuševec požalio se na neugodne mirise s kojima se suočavaju stanovnici tog područja. „Postoje lokacije Gredelj i Klaonica koje su u vlasništvu Grada Zagreba i ondje se mogu osigurati rezervne lokacije, a ne na Jakuševcu. Jeste li svjesni da je ograda Servisnog centra udaljena samo 37 metara od prve kuće, a drobilica 150 metara od nogometnog igrališta? Ondje treniraju djeca i izložena su štetnim utjecajima. Što ako do 2029. godine ne uspijete realizirati plan? Postoji li plan B? Gdje će Zagreb s otpadom? Što je s emisijama metana?“, upitao je.
„U pravu ste, situacija nije dobra i način na koji se danas odlaže otpad nije prihvatljiv. Upravo zato sve ovo i jest dio plana. Radimo svakodnevno i ulažemo maksimalne napore kako bismo izgradili Centar i zatvorili odlagalište – to je jedina opcija. Vremena je malo, ali cilj nam je omogućiti normalan život bez emisija, buke i neugodnih mirisa. Prema informacijama kolega, biogenerator radi normalno, postavljeno je više zdenaca za otplinjavanje, što je dio promjena u procesu sanacije“, zaključila je Pavičić-Kaselj.
Bilo je i ostalih pitanja građana, većinom su to bili komentari oko optimističnog roka puštanja CGO-a u funkciju te zabrinuti upiti oko potencijalne gradnje energane kao i skladištenja 130 tona goriva iz otpada.






