Otrov u zidovima vašeg doma? Troskot šokirao tvrdnjom: ‘Milijun tona opasnog otpada iz Like završit će u ciglama’
Tvornica, ilustracija (Foto: Robert Fajt / CROPIX)
Dok tisuće tona opasnog otpada leže skrivene u bespućima Like, novo i alarmantno upozorenje sugerira da bi se kancerogeni otrovi, umjesto pod zemljom, uskoro mogli naći u samim temeljima vaših domova, ugrađeni u cigle i beton u kojima će odrastati buduće generacije
Opasni otpad koji je završio u Lici mogao bi, umjesto da bude trajno i sigurno zbrinut, postati dio građevinskog materijala i time ući u domove građana, upozorio je u ponedjeljak saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot. Takav scenarij, istaknuo je, predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i dugoročno nosi nesagledive posljedice.
Na konferenciji za medije Troskot je ustvrdio da razmjeri problema daleko nadilaze dosad iznošene procjene. Prema njegovim riječima, u Liku je iz inozemstva odloženo gotovo milijun tona opasnog otpada. Usporedio je tu količinu s time da bi svaki stanovnik Zagreba u Liku odložio po jednu tonu opasnog otpada, naglašavajući da se ne radi o 35 tisuća tona koje su se ranije spominjale u javnosti.
Slučaj troske u Sisku
Govoreći o slučaju poduzetnika Josipa Šinceka, koji je sa suprugom i još osmero osumnjičenika prije godinu dana završio u istražnom zatvoru zbog sumnje na ilegalno skladištenje otpada u blizini Gospića i Benkovca, Troskot je poručio da se ne radi o izoliranom slučaju. Prema njegovim tvrdnjama, u cijelu priču uključeni su i drugi akteri koji su sudjelovali u dovođenju otpada u Liku i na tome ostvarili financijsku korist.
Troskot je upozorio da bi se u procesu sanacije taj otpad mogao preraditi i koristiti u građevinskoj industriji. Kako je naveo, riječ je o otpadu koji se više ne može reciklirati, a koji je, prema njegovim tvrdnjama, stigao iz talijanske kompanije. Takav bi materijal, dodao je, mogao završiti u ciglama, pločama i drugim građevinskim proizvodima, a potom i u stanovima u kojima će živjeti građani, uključujući djecu.
Kao primjer naveo je slučaj troske u Sisku, za koju tvrdi da je završila u građevinskoj kompaniji u Karlovcu, iako do danas nije poznato o kojoj je tvrtki riječ. Upozorio je da činjenica da su otpad i teški metali fizički zatvoreni u betonu ne znači da su molekule dugoročno spriječene u širenju. Prema njegovu stajalištu, takav bi otpad trebalo trajno zbrinjavati u podzemnim rudnicima, a ne koristiti u gradnji ili asfaltiranju.
Radikalan potez: Elektronički otpad više ne smije ući u ovu zemlju
Ozbiljan rizik
Otpad odložen u Lici, rekao je Troskot, sadrži kancerogene tvari poput PFAS kemikalija i PAH ulja, zbog čega predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje građana, osobito djece. Kao upozoravajući primjer naveo je Senj, grad koji, prema njegovim riječima, bilježi najveći broj kancerogenih bolesti u Hrvatskoj, a na čijem je području, kako tvrdi, Šincek odlagao otpad. Naglasio je da to ne predstavlja optužnicu protiv pojedinca, ali da se ne može zanemariti mogući utjecaj opasnog otpada na zdravlje stanovništva.
Putem zastupničkog pitanja ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković, Troskot je zatražio detaljne podatke o podrijetlu, količini, vrsti i zakonitosti otpada koji je završio na lokacijama u Lici. Postavio je i pitanje o ulozi pojedinih kompanija, među kojima je naveo C.I.O.S. grupu te tvrtke CE-ZA-R i Kemis Thermo Clean.
Zatražio je i pojašnjenje o tome je li sav otpad evidentiran u sustavu e-ONTO, koji je zakonski obvezan za praćenje kretanja otpada unutar Hrvatske. Poručio je da Hrvatska ne smije postati europsko odlagalište otpada te da je Most institucionalno krenuo u rješavanje tog problema.






