Mnogi gosti ne znaju što se događa u hotelskim kuhinjama: ‘Počeli su lopatama bacati hranu’
Hrana u hotelima često se baca (Foto: Pexels)
Ukoliko ste na putovanjima boravili u hotelima imali ste priliku doručkovati u bifeima te kušati obilje izložene hrane. No, jeste li se ikada zapitali što se događa s hranom koja tog jutra nije pojedena.
“Tijekom nedavnog odmora na Tenerifima na Kanarskim otocima boravila sam u hotelu Meliá Sol Arona. Doručak je bio u obliku punog bifea, s gotovo svim mogućim opcijama i kuhinjama koje možete zamisliti. Na kraju posluživanja, dok sam još sjedila za stolom, osoblje je počelo uklanjati preostalu hranu s bife-stolova. Na moje zaprepaštenje, dovukli su velike vanjske kante i počeli lopatama bacati hranu s pladnjeva izravno u kante. Većina hrane bila je netaknuta i, pretpostavljam, svježa”, iznijela je svoje iskustvo novinarska portala Euronews.
Naime, stroga pravila o sigurnosti hrane nesumnjivo su složena. No, kao i svaka druga djelatnost, hoteli imaju obvezu učiniti sve što je moguće kako bi smanjili bacanje hrane. Izvješće Food Waste Index Report 2024 Programa Ujedinjenih naroda za okoliš pokazalo je da je 2022. godine u otpadu završilo 1,05 milijardi tona hrane. Otprilike 19 posto hrane dostupne potrošačima izgubljeno je na razinama maloprodaje, ugostiteljstva i kućanstava.
Kako smanjiti bacanje hrane?
„Zakonodavstvo o sigurnosti hrane nameće hotelima stroge smjernice“, kaže Lourdes Ripoll de Oleza, potpredsjednica za održivost u grupaciji Meliá Hotels International, reagirajući na ovo iskustvo s Tenerifa. Meliá Hotels ima više od 200 objekata u Europi i 17. je najveći hotelski lanac na svijetu. „Svaki prehrambeni proizvod koji je izložen za konzumaciju, a koji gost ne pojede, mora se baciti kako bi se ublažili mogući zdravstveni rizici.“ To znači da se u slučaju bife-ponude sva hrana koja stoji na pultovima mora baciti, čak i ako nije bila dirana.
Prema irskom Nacionalnom programu za sprječavanje otpada, bife-doručci u prosjeku rezultiraju s više nego dvostruko više bačene hrane po gostu (300 grama) u usporedbi s doručcima koji se poslužuju s jelovnika (130 grama). Kako bi doručke učinili održivijima, neki su hoteli u potpunosti odustali od bife-koncepta. Drugi ih jednostavno nisu ponovno uveli nakon što je pandemija bolesti COVID-19 zaustavila zajedničke stolove s hranom.
No chef s Michelinovom zvjezdicom Massimo Bottura smatra da bife ima prednosti za goste i da postoje načini da se učini održivijim. „Bifei, ne samo doručci, započeli su kao način da se gostima ponudi kušanje lokalne tradicije“, objašnjava on. „No s vremenom se ono što je bilo zamišljeno kao prilika za uživanje u malim zalogajima recepata koji predstavljaju lokalni terroir pretvorilo u pretjeranu potrošnju, obilje izbora i, neizbježno, otpad.“
Rijetke morske životinje ugrožene plastikom: Jedu vrećice i boce, misle da su to lignje
Samokontrola gostiju
U njegovu objektu Casa Maria Luigia u Modeni poduzeti su koraci poput ponude manjih tanjura, smanjenja porcija peciva i kruha te davanja savjeta gostima kako bi lakše odabrali odgovarajuće količine hrane. Bottura također preporučuje da hoteli imaju stanice za kuhanje uživo, gdje se jela pripremaju na licu mjesta. To je zabavno iskustvo za goste, ali ujedno znači i smanjenje viška unaprijed pripremljene hrane.
Kod obroka posluženih na tanjuru smanjenje bacanja hrane nešto je lakše. „Veličine porcija u našoj ponudi obroka na tanjuru pažljivo su osmišljene od strane našeg odjela za hranu i piće kako bi se smanjio višak“, kaže Ripoll de Oleza. „U slučajevima kada ipak ostane hrane, naša tvrtka nastoji donirati takav višak pouzdanim socijalnim organizacijama s kojima imamo uspostavljena lokalna partnerstva. „Alternativno, pokušavamo je prodati putem platformi poput TOO GOOD TO GO, čime dodatno smanjujemo otpad i doprinosimo društveno odgovornim inicijativama“, dodaje.
Dio odgovornosti svakako leži i na samim gostima te njihovoj samokontroli. „Od kuhinje do blagovaonice mogu se nenametljivo istaknuti informativne poruke o posljedicama bacanja hrane i o tome kako gosti mogu biti dio promjene, bilo dok jedu izvan kuće ili kasnije u vlastitim kuhinjama“, predlaže Bottura. „Isticanjem jelovnika s ekološki prihvatljivim i pretežno biljnim jelima, osoblje može potaknuti goste da odmah naprave razliku te im pokazati koliko je lako ostatke hrane pretvoriti u nešto ukusno.“
Održivije hotelske kuhinje
Za Botturu, veća održivost i smanjenje bacanja hrane prilika su za veću kreativnost i eksperimentiranje u kuhinji. „Održiva kuhinja dobro planira tako što razumije navike konzumacije gostiju, mjeri i prilagođava recepte uz kontrolu porcija kako bi se smanjilo bacanje hrane od nabave do tanjura“, kaže on. „U mojoj kuhinji višak hrane i ostaci prilika su da naši kuhari iskoriste kreativnost i pokažu što je sve moguće kada ponovno osmislimo sastojke.“
Kao primjer navodi kruh, koji se, kada otvrdne drugog dana, može koristiti za pripremu toskanske juhe od rajčice ili pudinga od kruha. Nakon dva dana i dalje je upotrebljiv za krušne mrvice, tjesteninu i kolače. „Često koristimo i ostatke od voća i povrća u mnogim pripremama kako bismo dodatno pojačali okus“, dodaje. Kore krumpira, ljuske luka i kore mrkve prže se i koriste za pripremu temeljca, dok se kore voća, poput breskvi, lubenica i krastavaca, mogu koristiti za dodavanje boje i okusa jelima i pićima.
Kora naranči koje su cijeđene za sok koristi se za izradu marmelade. „Edukacija i obuka članova tima o posljedicama bacanja hrane te provedba učinkovitih mjera za njezino smanjenje ključni su za postizanje značajnih smanjenja predviđenih globalnom agendom održivog razvoja UN-a“, kaže Bottura. „Njegujući kulturu inovacija i odgovornosti, možemo ono što bi inače bio otpad pretvoriti u kulinarska blaga.“
‘Nevidljiva’ djeca smetlišta: Zovu ih i ‘mali majmuni’, priča je žalosna
Umjetna inteligencija
Neki hoteli eksperimentiraju s umjetnom inteligencijom (UI) kako bi se uhvatili u koštac s problemom bacanja hrane. Hotelska grupacija Accor navodi da je u suradnji s tehnološkom tvrtkom Orbisk uvela UI u svoje kuhinje.
Prema njihovim podacima, testiranja u deset europskih hotela rezultirala su smanjenjem bacanja hrane za 22 posto u roku od šest mjeseci. Orbiskov sustav koristi tehnologiju prepoznavanja slika temeljenu na umjetnoj inteligenciji kako bi pratio koje se namirnice bacaju, u kojim količinama i kada.
Ti podaci potom omogućuju kuhinjskim timovima da prepoznaju gdje nastaju najveći gubici i uvedu ciljana rješenja.






