Kružno gospodarstvo: Put prema novim radnim mjestima
Stare tenisice (Foto: Pixabay)
Europska unija svake godine proizvede više od 2,1 milijarde tona otpada, što predstavlja velik izazov za okoliš, gospodarstvo i društvo u cjelini. Kako bi se smanjila količina otpada i učinkovitije koristili resursi, Europski parlament i države članice kroz izmjene propisa o gospodarenju otpadom sve snažnije potiču prijelaz na kružno gospodarstvo.
Kružno gospodarstvo temelji se na drukčijem načinu proizvodnje i potrošnje. Umjesto modela u kojem se proizvodi koriste kratko i potom bacaju, kružno gospodarstvo potiče dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje proizvoda i materijala. Cilj je da proizvodi što dulje ostanu u uporabi, a da se nakon isteka njihova vijeka materijali ponovno iskoriste gdje god je to moguće. Time se količina otpada svodi na najmanju moguću mjeru, a iz postojećih resursa stvara se dodatna vrijednost.
Takav pristup znači odmak od tradicionalnog linearnog modela, koji se oslanja na velike količine jeftinih sirovina i energije te često uključuje planirano zastarijevanje proizvoda. Europski parlament upravo se protiv takvih praksi zalaže, ističući važnost trajnih, popravljivih i održivih proizvoda.
Zaštita okoliša
Jedna od ključnih prednosti kružnog gospodarstva je zaštita okoliša. Ponovna uporaba i recikliranje smanjuju potrebu za vađenjem novih sirovina, čime se manje narušavaju prirodna staništa i smanjuje gubitak bioraznolikosti. Osim toga, smanjuju se emisije stakleničkih plinova. Posebno je važno što se već u fazi dizajna proizvoda može znatno utjecati na okoliš, budući da je upravo ta faza odgovorna za više od 80 posto ukupnog utjecaja proizvoda na okoliš.
Velik izazov predstavlja i ambalažni otpad. Svaki stanovnik Europske unije godišnje proizvede prosječno oko 190 kilograma ambalažnog otpada. Zbog toga EU želi smanjiti nepotrebnu ambalažu i poboljšati njezin dizajn kako bi se potaknula ponovna uporaba i lakše recikliranje.
Kružno gospodarstvo ima važnu ulogu i u smanjenju ovisnosti o sirovinama. Potražnja za resursima raste zajedno s rastom svjetske populacije, dok su zalihe ograničene. Prema podacima Eurostata, svaki Europljanin je 2022. godine u prosjeku upotrijebio 14,9 tona sirovog materijala. Trgovina sirovinama između EU-a i ostatka svijeta u 2023. godini iznosila je 165 milijardi eura, pri čemu je uvoz bio veći od izvoza, što je dovelo do trgovinskog deficita od 29 milijardi eura. Recikliranje i ponovna uporaba materijala smanjuju rizike povezane s opskrbom, posebno kada je riječ o kritičnim sirovinama potrebnima za baterije i električne motore.
Opasni otpad u kućanstvu: Gdje s uljima, baterijama, kemikalijama?
Nova radna mjesta
Osim ekoloških i gospodarskih koristi, kružno gospodarstvo donosi i nova radna mjesta. Procjenjuje se da bi do 2030. godine u Europskoj uniji moglo biti otvoreno oko 700 tisuća novih radnih mjesta.
Inovacije u dizajnu proizvoda i materijala potiču razvoj novih tehnologija i jačaju konkurentnost gospodarstva, dok potrošači dobivaju kvalitetnije i dugotrajnije proizvode te dugoročno ostvaruju financijske uštede.
Europska unija postavila je cilj da do 2050. godine postane kružno i klimatski neutralno gospodarstvo. Kako bi to ostvarila, posljednjih je godina donijela niz novih i ažuriranih propisa koji obuhvaćaju ekološki dizajn proizvoda, ambalažu, borbu protiv obmanjujućeg zelenog marketinga, pravo na popravak te učinkovitije gospodarenje otpadom. Time EU nastoji smanjiti količine otpada, očuvati resurse i postaviti temelje održivijeg gospodarstva za buduće generacije.






