Europska unija ne prijavljuje važan trošak: ‘Tražimo da se to jasno razotkrije’
Bruxelles (Foto: Pixabay)
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda uputio je hitan apel za zaštitu planeta uoči Nove godine, upozorivši da nas okružuju „kaos i neizvjesnost“.
Glavni tajnik António Guterres upozorio je da „jedna činjenica govori glasnije od riječi“ te otkrio kako je globalna vojna potrošnja prošle godine porasla na zapanjujućih 2,7 bilijuna američkih dolara (oko 2,3 bilijuna eura). Kako se humanitarne krize i političke napetosti nastavljaju intenzivirati, procjenjuje se da će se taj iznos do 2035. više nego udvostručiti i dosegnuti 6,6 bilijuna dolara (5,63 bilijuna eura), piše Euronews.
„Jasno je da svijet ima resurse za podizanje kvalitete života, ozdravljenje planeta i osiguravanje budućnosti mira i pravde“, poručio je Guterres. „U 2026. godini pozivam čelnike posvuda: budite ozbiljni. Izaberite ljude i planet umjesto patnje. Ove Nove godine uzdignimo se zajedno za pravdu, za čovječanstvo, za mir.“
Što bi se moglo postići bez vojne potrošnje?
U rujnu je, na zahtjev država članica UN-a, Guterres predstavio izvješće pod naslovom Stvarna cijena mira, koje razotkriva „oštru neravnotežu“ u globalnoj potrošnji. Izvješće ističe kompromise koje nameće sve veći trošak vojske te tvrdi da je ulaganje u mir danas važnije nego ikada. U izvješću se navodi da bi ponovno usmjeravanje samo 15 posto globalne vojne potrošnje bilo više nego dovoljno za pokrivanje godišnjih troškova prilagodbe klimatskim promjenama u zemljama u razvoju.
Također se upozorava da svaki dolar potrošen na vojsku stvara više nego dvostruko više emisija stakleničkih plinova od dolara uloženog u civilne sektore. Ulaganje od milijardu dolara (852 milijuna eura) u vojsku stvara oko 11.200 radnih mjesta, dok bi isti iznos mogao otvoriti 16.800 radnih mjesta u sektoru čiste energije, 26.700 u obrazovanju ili 17.200 u zdravstvu.
Manje od četiri posto od ukupnih 2,7 bilijuna dolara godišnje bilo bi dovoljno da se do 2030. iskorijeni svjetska glad, dok bi nešto više od 10 posto moglo osigurati cijepljenje svakog djeteta na svijetu.
Kina ‘rastura’ na području čiste energije, u SAD-u procvat elektrana na ugljen
Cijena „ugljičnog otiska sukoba“
Rat se često naziva jednim od najvećih svjetskih „onečišćivača“, jer emisije ne nastaju samo zbog goriva koje troše avioni i tenkovi, već i zbog napora potrebnih za raščišćavanje i obnovu razaranja nakon sukoba. Prema podacima inicijative The War On Climate, kampanje koja se zalaže za uključivanje vojnih emisija u globalne klimatske sporazume, rat između Izraela i Gaze proizveo je 32,2 milijuna tona ekvivalenta CO₂ u samo 15 mjeseci.
Studija iz 2022., koju su proveli Scientists for Global Responsibility i Conflict and Environment Observatory, procjenjuje da su vojske odgovorne za oko 5,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, pri čemu oružani sukobi emitiraju više CO₂ nego većina država. Unatoč tomu, vojske su uglavnom izuzete iz obveznog izvještavanja u okviru globalnih klimatskih sporazuma. Štoviše, Europska unija ne prijavljuje oko 82 posto svojih vojnih emisija, a do 2027. planira povećati obrambenu potrošnju za 100 milijardi eura, piše Euronews.
Zbog toga posljednjih godina raste zahtjev da se ekološki trošak sukoba jasno razotkrije. „Europa ne može tvrditi da je klimatski predvodnik dok su njezine vojne emisije netransparentne“, kaže dr. Soroush Abolfathi, izvanredni profesor na Sveučilištu u Warwicku i član inicijative The War On Climate.
Klimatske reparacije zbog rata
U studenome je objavljeno da je ruska invazija na Ukrajinu do sada proizvela emisije ekvivalentne 236,8 milijuna tona CO₂. Oko tri milijuna hektara ukrajinskih šuma uništeno je ili oštećeno ratom, čime je njihova sposobnost apsorpcije stakleničkih plinova smanjena za 1,7 milijuna tona godišnje. Iako zauzima manje od šest posto kopnene površine kontinenta, Ukrajina je dom trećini europske bioraznolikosti.
Inicijativa za obračun emisija stakleničkih plinova u ratu (IGGAW) utvrdila je da su vojne snage na obje strane potrošile 18 milijuna tona goriva te zapalile 1,3 milijuna hektara polja i šuma.
Uništene su i stotine naftnih i plinskih postrojenja, dok su „goleme količine“ čelika i cementa naručene za utvrđivanje bojišnica. Ukupne emisije odgovaraju godišnjim emisijama Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke zajedno. Rusija je sada pod pritiskom da plati 43,8 milijardi dolara (otprilike 37,74 milijarde eura) u onome što bi mogao postati prvi slučaj klimatskih reparacija zbog rata u svijetu.
Irska nudi do 70.000 eura onima koji se presele na njezin teritorij






