Europa ugrožena: Vodene zalihe presušuju, stručnjaci spominju ‘zvono na uzbunu’
Ugrožene su zalihe pitke vode (Foto: Pixabay)
Ogromni dijelovi europskih vodenih zaliha presušuju, otkriva nova analiza temeljena na dva desetljeća satelitskih podataka, pri čemu se slatkovodne rezerve smanjuju diljem južne i središnje Europe, od Španjolske i Italije do Poljske i dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.
Znanstvenici sa University College London (UCL), u suradnji s Watershed Investigations i Guardianom, analizirali su podatke iz razdoblja 2002.–2024. dobivene satelitima koji prate promjene u Zemljinom gravitacijskom polju.
Budući da je voda teška, promjene podzemnih voda, rijeka, jezera, vlage u tlu i ledenjaka odražavaju se u signalu, što satelitima omogućuje da praktično „važu” količinu pohranjene vode. Nalazi otkrivaju jasnu neravnotežu. Naime, sjever i sjeverozapad Europe, osobito Skandinavija, dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva i Portugala, postaju sve vlažniji, dok se veliki dijelovi juga i jugoistoka, uključujući dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske, Italije, Francuske, Švicarske, Njemačke, Rumunjske i Ukrajine, isušuju, piše The Guardian.
Zvono na uzbunu
Klimatski slom vidljiv je u podacima, kažu znanstvenici. „Kada usporedimo ukupne podatke o kopnenim zalihama vode s klimatološkim skupovima podataka, trendovi se u velikoj mjeri podudaraju“, rekao je Mohammad Shamsudduha, profesor za krizu s vodom i smanjenje rizika na UCL-u.
To bi trebalo biti „zvono na uzbunu“ za političare koji su još uvijek skeptični prema smanjenju emisija, rekao je Shamsudduha. „Više ne govorimo o ograničavanju zagrijavanja na 1.5 °C već vrlo vjerojatno idemo prema 2 °C iznad predindustrijskih razina, i sada svjedočimo posljedicama.“
Doktorand Arifin izolirao je podatke o podzemnim vodama iz ukupnih kopnenih zaliha i otkrio da trendovi u ovim otpornijim vodenim tijelima odražavaju ukupnu sliku, što potvrđuje da se velik dio skrivenih zaliha slatke vode u Europi iscrpljuje. Trendovi u Ujedinjenom Kraljevstvu su mješoviti. „Općenito, zapad postaje vlažniji, dok istok postaje sve suši, a taj se signal pojačava“, rekao je Shamsudduha. „Iako ukupna količina oborina može biti stabilna ili čak blago povećana, uzorak se mijenja. Svjedočimo jačim pljuskovima i duljim sušnim razdobljima, osobito ljeti.”
Stiglo upozorenje na strašne vrućine: Ljudsko tijelo to ne može podnijeti
Podzemne vode
Podzemne vode smatraju se otpornijima na klimatske promjene od površinskih, ali jaki ljetni pljuskovi često dovode do većih gubitaka vode uslijed otjecanja i bujičnih poplava, dok se zimsko razdoblje obnove podzemnih voda može skratiti, rekao je.
„U jugoistočnoj Engleskoj, gdje podzemne vode osiguravaju oko 70% javne vodoopskrbe, ove promjene u uzorcima oborina mogle bi predstavljati ozbiljne izazove.“ Ukupna količina vode crpljene iz površinskih i podzemnih izvora u EU-u između 2000. i 2022. smanjila se, prema podacima Europske agencije za okoliš, ali je crpljenje podzemnih voda poraslo za 6%, što se pripisuje javnoj vodoopskrbi (18%) i poljoprivredi (17%).
Riječ je o ključnom resursu. Naime, u državama članicama podzemne vode su 2022. činile 62% ukupne javne vodoopskrbe i 33% potreba za vodom u poljoprivredi.
Vodna otpornost
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da njezina strategija vodene otpornosti „ima za cilj pomoći državama članicama da prilagode upravljanje vodnim resursima klimatskim promjenama i odgovore na pritiske uzrokovane ljudskim djelovanjem“.
Strategija ima za cilj izgraditi „gospodarstvo pametno u upravljanju vodom“, a prati je preporuka Komisije o učinkovitosti korištenja vode, koja poziva na povećanje učinkovitosti za „najmanje 10% do 2030.“. S obzirom na to da se razine gubitaka u mreži kreću od 8% do 57% diljem EU-a, Komisija navodi da će smanjenje curenja i modernizacija infrastrukture biti ključni.
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu, rekla je: „Zabrinjavajuće je vidjeti ovaj dugoročni trend, jer smo nedavno imali vrlo velike suše i stalno slušamo da bismo ove zime mogli imati manje oborina nego inače, a već smo u suši. Sljedećeg proljeća i ljeta, ako ne dobijemo potrebne oborine, posljedice će biti ozbiljne za nas u Engleskoj. Suočiti ćemo se s ozbiljnim ograničenjima potrošnje vode, što će svima otežati život.“
COP30 ostavio svijet bez riječi, stručnjaci poručuju: ‘Treba zavrnuti rukave, treba djelovati’
Problem suše
Agencija za okoliš već je upozorila Englesku da se pripremi na to da bi se suša mogla nastaviti sve do 2026., osim ako tijekom jeseni i zime ne padne znatna količina kiše. Ministrica za vodu, Emma Hardy, rekla je da postoji „sve veći pritisak na naše vodne resurse. Zato ova vlada poduzima odlučne mjere, uključujući izgradnju devet novih akumulacija kako bi se osigurala dugoročna otpornost na nestašicu vode.“
No samo „obećavanje vrlo velikih akumulacija koje neće biti u funkciji još nekoliko desetljeća neće odmah riješiti problem“, rekla je Cloke. „Trebali bismo se usredotočiti na ponovnu upotrebu vode, smanjivanje potrošnje, razdvajanje pitke vode od reciklirane vode koju bismo mogli koristiti, korištenje rješenja utemeljenih na prirodi i razmišljanje o načinu na koji gradimo nove objekte“, rekla je. „Jednostavno ne činimo te stvari dovoljno brzo da bismo održali korak s dugoročnim trendovima.“
Europski trend isušivanja imat će „dalekosežne” posljedice, koje će pogoditi sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosustave ovisne o vodi, osobito one koje opskrbljuju podzemne vode, kaže Shamsudduha. Smanjene zalihe u Španjolskoj, kaže, mogle bi izravno pogoditi Ujedinjeno Kraljevstvo, koje uvelike ovisi o Španjolskoj i drugim europskim zemljama za voće i povrće.
Žarišta isušivanja
Vrste klimatskih posljedica koje se dugo viđaju na globalnom Jugu, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su „mnogo bliže domu“, pri čemu klimatske promjene „jasno pogađaju i samu Europu“.
„Moramo prihvatiti da su klimatske promjene stvarne, da se događaju i da utječu na nas“, rekao je Shamsudduha, pozivajući na bolje upravljanje vodom i otvorenost prema „novim, čak i nekonvencionalnim“ idejama, uključujući široku primjenu sustava skupljanja kišnice u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Globalno, žarišta isušivanja pojavljuju se diljem Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, uz zapadnu obalu SAD-a i u velikim dijelovima Kanade, dok Grenland, Island i Svalbard također pokazuju dramatične trendove isušivanja.
U Iranu se Teheran približava „danu nula“, kada neće biti dostupne vode iz slavina, a racionalizacija vode već se planira. Predsjednik zemlje, Masoud Pezeshkian, rekao je da bi, ako racionalizacija ne uspije, Teheran možda trebalo evakuirati.
Hrvatski grad suočen s porastom razine mora, evo kakve akcije poduzima






