Opasni ‘poklopac’ se podiže: Što nam donosi novi El Niño i zašto nam prijete rekordne vrućine
Vrijeme postaje sve nepredvidljivije (Foto: Pexels)
Dugogodišnja pravila meteorologije više nisu dovoljna za svijet koji se ubrzano zagrijava. Američka NOAA ovog je mjeseca povukla radikalan potez i promijenila način na koji definiramo El Niño i La Niñu, nakon što je otkriveno da su ekstremni toplinski skokovi u posljednje tri godine izbacili klimatske modele iz ravnoteže. Znanstvenici upozoravaju da je trogodišnji hladni ciklus djelovao poput poklopca koji je zadržavao toplinu, a njegovo podizanje moglo bi značiti samo jedno – ekstremne vremenske prilike za koje se svi moramo ‘vezati
Znanstvenici su morali ažurirati način na koji označavaju El Niño i La Niñu zbog brzih vremenskih promjena uzrokovanih globalnim zagrijavanjem. Prirodni ciklus El Niña, koji mijenja vremenske obrasce diljem svijeta, istodobno pridonosi zagrijavanju planeta i oblikovan je svijetom koji se zagrijava, ističu meteorolozi.
Nova studija izračunava da neobičan nedavni zaokret u ciklusu zagrijavanja i hlađenja, koji uključuje El Niño i njegov pandan La Niñu, može pomoći u objašnjenju znanstvene zagonetke zašto je već rastuća temperatura Zemlje u posljednje tri godine naglo skočila na novu razinu.
Zasebno, znanstvenici su morali ažurirati i način označavanja El Niña i La Niñe zbog ubrzanih vremenskih promjena uzrokovanih globalnim zagrijavanjem. Sve toplije oceanske vode potaknule su američku Nacionalnu upravu za oceane i atmosferu, NOAA, da ovog mjeseca promijeni način izračuna trenutka u kojem vremenski obrazac prelazi u novi ciklus. To će vjerojatno značiti da će se više događaja smatrati La Niñom, a manje njih zadovoljiti kriterije za El Niño povezan sa zagrijavanjem tropskih voda.
Veća neravnoteža
Prosječna mjesečna temperatura Zemlje početkom 2023. primjetno je odskočila iznad dugoročnog uzlaznog trenda povezanog s klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, a taj se porast nastavio i tijekom 2025. godine. Znanstvenici imaju više teorija o uzrocima, uključujući ubrzanje zagrijavanja zbog stakleničkih plinova, smanjenje onečišćenja česticama iz brodskog prometa, podmorsku vulkansku erupciju i povećanu Sunčevu aktivnost.
U novoj studiji objavljenoj ovoga mjeseca u časopisu Nature Geoscience japanski istraživači analiziraju kako se 2022. povećala razlika između energije koja dolazi na Zemlju i one koja je napušta, pojava poznata kao energetska neravnoteža Zemlje.
Veća neravnoteža, odnosno više zarobljene topline, dovodi do viših temperatura, navode znanstvenici. Istraživači procjenjuju da se oko tri četvrtine promjene u energetskoj neravnoteži može pripisati kombinaciji dugoročnih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i prijelazu s trogodišnjeg hladnog ciklusa La Niñe na topli ciklus El Niña.
Što udišemo na 40 stupnjeva? Nova studija o aerosolima iznenadila svijet
Što su El Niño i La Niña
El Niño je cikličko i prirodno zagrijavanje dijelova ekvatorijalnog Pacifika koje potom mijenja vremenske obrasce diljem svijeta, dok je La Niña obilježena temperaturama mora nižima od prosjeka.
Oba fenomena mijenjaju obrasce oborina i temperature, ali na različite načine. El Niño obično povećava globalne temperature, dok La Niña privremeno usporava dugoročni rast.
Studije su pokazale da La Niña u Sjedinjenim Američkim Državama često uzrokuje veću štetu zbog pojačane aktivnosti uragana i suša.
Zašto se ciklusi izmjenjuju
Od 2020. do 2023. Zemlja je imala neuobičajeni trostruki ciklus La Niñe bez El Niña između. Tijekom La Niñe topla voda zadržava se na većoj dubini, što rezultira hladnijom površinom oceana. To smanjuje količinu energije koja se emitira u svemir, objašnjava suautorica studije Yu Kosaka, klimatska znanstvenica sa Sveučilišta u Tokiju.
Uspoređuje to s povišenom tjelesnom temperaturom kod ljudi.
“Ako je tjelesna temperatura visoka, tijelo nastoji otpustiti energiju, a slično se događa i sa Zemljom. Kako temperatura raste, povećava se i emisija energije prema van. Kod trogodišnje La Niñe događa se suprotno”, kaže Kosaka.
‘Dizanje’ poklopca
Zbog toga se na Zemlji zadržava više energije, koja se pretvara u toplinu. La Niña obično odgovara jednogodišnjem ili dvogodišnjem nakupljanju dodatne energetske neravnoteže, no ovaj je put razdoblje bilo dulje pa je razlika bila izraženija i uključivala više temperature, navodi Kosaka.
“Kada dođe do prijelaza s La Niñe na El Niño, to je kao da se podigne poklopac”, oslobađajući nakupljenu toplinu, objašnjava bivši meteorolog NOAA-e Tom Di Liberto, danas zaposlen u organizaciji Climate Central.
Oko 23 posto energetske neravnoteže koja potiče nedavni porast temperatura potječe iz tog neuobičajeno dugog obrasca La Niñe, dok nešto više od polovice dolazi od plinova nastalih izgaranjem ugljena, nafte i plina, navode autori studije. Ostatak se može pripisati drugim čimbenicima.
Znanstvenica Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Center, koja nije sudjelovala u studiji, smatra da rezultati imaju smisla i objašnjavaju porast energetske neravnoteže koji su neki znanstvenici pripisivali ubrzanom zagrijavanju.
Promjene u označavanju El Niña i La Niñe
Posljednjih 75 godina meteorolozi su El Niño i La Niñu određivali prema odstupanju temperature u trima regijama tropskog Pacifika u odnosu na prosjek. El Niño je bio definiran kao 0,5 stupnjeva Celzija topliji od prosjeka, a La Niña kao jednako toliko hladnija.
Problem u svijetu koji se zagrijava jest to što se pojam prosjeka stalno mijenja.
Do sada je NOAA koristila tridesetogodišnji prosjek kao referentnu vrijednost. Taj je prosjek ažurirala svakih deset godina, kao i većinu drugih klimatskih i meteoroloških mjerenja. No zagrijavanje oceana postalo je toliko izraženo da je NOAA počela ažurirati definiciju prosjeka svakih pet godina, ali ni to nije bilo dovoljno, kaže Nat Johnson, meteorolog u NOAA-inom Laboratoriju za geofizičku dinamiku fluida.
Stoga je NOAA ovoga mjeseca uvela relativni indeks El Niña koji uspoređuje temperature s ostatkom tropskog pojasa Zemlje. Razlika između starog i novog načina nedavno je iznosila i do pola stupnja Celzija, što je dovoljno da ima učinak, kaže Johnson.
Ključno je, dodaje, kako vode međudjeluju s atmosferom. U posljednje vrijeme ta međudjelovanja nisu odgovarala starim oznakama, ali odgovaraju novoj metodi.
Prema Johnsonu, to će vjerojatno značiti nešto više La Niña i manje El Niña nego prema starom sustavu.
Što nam to rade oceani: Klimatolozi sa strahom prate svaku promjenu u tropskom Pacifiku
Dolazi novi El Niño
NOAA prognozira razvoj El Niña kasnije ove godine, krajem ljeta ili u jesen. Ako se pojavi dovoljno rano, mogao bi oslabiti aktivnost atlantskih uragana. No to bi također značilo više globalne temperature 2027. godine.
“Kada se razvije El Niño, vjerojatno ćemo postaviti novi globalni temperaturni rekord”, napisala je Francis u poruci elektroničke pošte. “Normalno je ostalo daleko iza nas još prije nekoliko desetljeća. A s ovolikom količinom topline u sustavu, svi bi se trebali vezati zbog ekstremnih vremenskih pojava koje će to potaknuti.”
Infografika: Stari vs. novi sustav mjerenja El Niña
Do sada smo El Niño mjerili “fiksno”, a od sada ga mjerimo “relativno”. Evo zašto je to važno:

Zamislite da mjerite tko je “visok” u razredu. U starom sustavu, svatko tko je viši od 170 cm je visok. No, ako cijela generacija naraste, uskoro će svi biti “visoki”. Novi sustav gleda tko je viši u odnosu na prosjek te generacije, čime definicija “visokog” (ili “toplog” El Niña) ponovno dobiva smisao.






