Smrdi, smrdi, užasno smrdi: Istra također ima velikih problema s otpadom, evo gdje je nepodnošljivo
Aktivisti Udruge "Čist zrak duga ljubav" u akciji među građanima prije tri godine (Foto: Dusko Marusic / CROPIX)
„Sudeći po objavama proteklih dana čini se da se Kaštijun usaftao“, napisao je administrator u Facebook grupi „Čist zrak duga ljubav“. „Molio bih članove grupe ako mogu ispod objave napisati za koja naselja i otprilike koje dane i dio dana je smrdilo prošli tjedan, tako da to imamo na jednom mjestu.
Kako je bilo u Pomeru, Banjolama, VInkuranu, Pješčanoj Uvali, Vintjanu i Valbonaši te eventualno u Puli? Vidim po dojavama da je dohvatilo i Fratarski“, piše administrator grupe, a iz odgovora članova grupe može se zaključiti kako je, u tom idiličnom istarskom krajoliku, smrad nepodnošljiv svima.
Vezano uz navedeno, i vijećnica Skupštine Istarske županije Helena Lozić Doklestić prozvala je župana Borisa Miletića i IDS zbog problema s neugodnim mirisima koji se godinama šire s Kaštijuna prema Banjolama i okolnim naseljima. Navodi kako se u Banjolama jutros ponovno osjećao posebno izražen smrad te ističe da je županu prije mjesec dana uputila formalno pitanje i zatražila hitne mjere za njegovo suzbijanje, no da odgovor još nije dobila.

Kaštijun (Foto: Facebook grupa “Čist zrak duga ljubav”)
Gospodarenje otpadom
Lozić Doklestić problem povezuje i s načinom gospodarenja otpadom u Istri. Kao primjer navodi Ljubljanu, koja odvaja i reciklira oko 70 posto otpada, te talijansku pokrajinu Belluno, gdje se, prema njezinim navodima, odvaja i do 86 posto otpada, dok na odlagalištu završava svega pet posto.
Ističe da na Kaštijunu, suprotno tome, i dalje završava velik dio otpada, bilo kao ostatak na plohi, željezna frakcija ili SRF bale. Kao jedan od ključnih problema navodi nepostojanje Plana gospodarenja otpadom Istarske županije, koji je, kako podsjeća, trebao biti donesen još u siječnju 2024. godine.
“Bez tih postrojenja komunalci nemaju motivacije za sveobuhvatnu podjelu smeđih kanti i odvojeno prikupljanje, jer je predaja privatnicima skupa pa im je financijski racionalnije većinu otpada poslati na Kaštijun kao miješani otpad”, tvrdi Lozić Doklestić, smatrajući da bi izgradnja kompostane i bioplinskog postrojenja trebala biti dio dugoročnog rješenja.

Helena Lozić Doklesić (Foto: privatna arhiva)
Građani na prvo mjesto
U nastavku priopćenja kritizira i izjavu predsjednika IDS-a Lorisa Peršurića, koji je povodom slučaja opasnog otpada u Gospiću rekao da IDS “bira sigurnost i zdravlje građana prije skupljanja političkih poena”.
“Ta bi rečenica bila vjerodostojnija da ŽCGO Kaštijun nije upravo IDS odobrio u gusto naseljenom dijelu Istre, temeljem studije utjecaja na okoliš koja je doseg emisija zagađenja drastično podcijenila, u vrijeme dok je stranka imala potpunu vlast u Istarskoj županiji. Ni u gradovima i općinama koje vodi IDS potpuno odvajanje biootpada nije provedeno, niti je iskazana ozbiljna želja za izgradnjom postrojenja za njegovu obradu”, navodi Lozić Doklestić.
Podsjeća i na raniju izjavu župana Miletića da će Kaštijun biti riješen u dvije godine. Navodi da je od te najave prošla godina bez značajnijeg pomaka te upozorava da bi izgradnja kompostane i bioplinskog postrojenja, zajedno s postupcima javne nabave, realno mogla trajati najmanje tri godine. “Ako župan ima neku ideju kako to razdoblje skratiti, i time održati riječ, vrijeme je da s njom izađe u javnost”, poručuje Lozić Doklestić.






