Što zapravo jedete u restoranima? Prijevara s morskim plodovima je raširena, ne naručujte bez ova tri pitanja
Jelovnik (Foto: Pexels)
Dok uživate u sushiju ili ribljem filetu, šanse su velike da ste žrtva industrije prevara vrijedne 195 milijardi dolara u kojoj je svaki peti morski plod lažno označen. Nova studija UN-a otkriva da se u restoranima skupocjene vrste sustavno zamjenjuju jeftinim alternativama, često krijući zdravstvene rizike poput visokih razina žive. Kako biste izbjegli obmanu i zaštitili svoje zdravlje, stručnjaci savjetuju da prije narudžbe obavezno postavite tri ključna pitanja – odakle riba dolazi, kako je ulovljena i kada je ulovljena
Od luksuznih sushi restorana u Los Angelesu do štandova s cevicheom uz ceste Latinske Amerike, potrošači su često dovedeni u zabludu. Konzervirana tuna na policama europskih supermarketa ili tigrove kozice na australskim roštiljima nisu uvijek ono za što se predstavljaju.
Prema izvješću koje je ovog mjeseca objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, do 20 posto proizvoda ribarstva i akvakulture u svijetu pogrešno je označeno. Industrija vrijedna 195 milijardi dolara posebno je podložna prijevarama zbog složenih opskrbnih lanaca i više od 12.000 vrsta kojima se trguje.
„Pogrešno označavanje i prijevare češći su u sektoru vodenih organizama nego u mnogim drugim prehrambenim sektorima“, izjavila je Esther Garrido Gamarro, dužnosnica UN-a za ribarstvo i jedna od glavnih autorica rada. „To može imati stvarne posljedice nizvodno u lancu opskrbe koje većina ljudi nikada ne vidi.“
Riblja prijevara
Izvješće, koje donosi prvu globalnu početnu procjenu nepravilnosti u cijeloj industriji, definira riblju prijevaru kao namjernu obmanu u vezi s navođenjem vrste radi stjecanja nepravedne ekonomske koristi. Izrađeno je u suradnji s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju i ističe kako bi nova nuklearno-forenzička sredstva mogla biti dio rješenja.
Ručni rendgenski uređaji mogu utvrditi sastav tkiva morskih plodova identificiranjem kemijskih pokazatelja specifičnih za određena okruženja, dok tehnologija magnetske rezonancije može analizirati molekule vode kako bi se provjerilo je li proizvod prethodno bio zamrzavan.
Među nepravilnostima su bojanje tune kako bi izgledala svježije i lažne tvrdnje o održivosti. Najčešći oblik prijevare ipak je zamjena skupih ribljih proizvoda jeftinijim alternativama.
Plaćate meso dvostruko: Jednom u trgovini, a drugi put da ni ne znate
Pogrešno označavanje
„Ova studija pokazuje koliko se potrošače lako može obmanuti“, rekla je Francesca Chipparoni, znanstvenica u području ribarstva i bivša promatračica nezakonitog ribolova uz obalu Gabona. „Ako je tako lako pogrešno označiti i prodavati tilapiju kao crvenog snappera, kako potrošači mogu biti sigurni da je njihov filet ulovljen održivo i etično, a ne u zaštićenom morskom području i bez uporabe prisilnog rada?“
Izvješće, koje objedinjuje niz empirijskih studija, sugerira da bi čak trećina proizvoda prodanih u Sjedinjenim Američkim Državama mogla biti pogrešno označena, dok se manje od jedan posto uvoza uopće testira.
„Činjenica da se pogrešno označavanje široko pojavljuje i na sofisticiranim tržištima s razvijenim regulatornim okvirima upućuje na to da problem nije samo ‘loša praksa negdje drugdje’, nego strukturne slabosti globalnih opskrbnih lanaca“, rekla je Garrido Gamarro.
Prijevara pred očima
Pogrešno označavanje osobito je rašireno u restoranima i ugostiteljstvu zbog poteškoća u vizualnoj identifikaciji. „To znači da se prijevara događa pred očima, skrivena iza jelovnika i deklaracija“, istaknula je Garrido Gamarro, dodajući da bi u europskim školama i bolnicama udio ribljih prijevara mogao dosezati i 50 posto.
Od 185 milijuna tona vodenih proizvoda proizvedenih godišnje, izvješće navodi financijske poticaje kao glavni pokretač prijevara. Uzgojeni atlantski losos koji se prodaje kao divlji pacifički losos u Sjevernoj Americi postiže višu cijenu od oko 10 dolara po kilogramu, dok se brancin uzgojen u Grčkoj može utrostručiti u vrijednosti ako se lažno označi kao lokalni talijanski ulov.
S ekološkog aspekta, pogrešno označavanje prikriva nezakoniti ribolov, prekoračenja kvota ili prodaju kritično ugroženih vrsta. Primjerice, plave kozice ulovljene u zaštićenim vodama gdje živi kritično ugrožena vaquita često se šalju u Mazatlán i izvoze u SAD uz krivotvorene dokumente kako bi se prikrili okolišni prekršaji.
‘Nemojte ih bacati’: Otkrivena prava istina o datumu na pakiranju jaja koju mnogi ne znaju
Neurotoksini
Prodaja proizvoda kojima je istekao rok trajanja ili neprijavljivanje alergena može biti opasno za ljudsko zdravlje. Mnoge vrste, kada se konzumiraju sirove kao sushi, nose rizik od parazitarnih bolesti ili bakterijskih infekcija. Slično tome, snažni neurotoksini u ribi napuhači mogu biti smrtonosni ako se prodaje pod drugim nazivima.
„Ako trudnice ili djeca nesvjesno jedu morskog psa, izloženi su potencijalno višim razinama žive i teških metala“, rekla je Chipparoni, pozivajući se na izvješće iz 2025. koje je pokazalo da je više od 60 posto imitacije rakova prodane u trgovinama u Los Angelesu sadržavalo meso morskog psa.
Navodeći više od desetak pojedinačnih slučajeva iz cijeloga svijeta, izvješće ističe da prijevare pogađaju gotovo sve vrste, od lažnih kozica izrađenih od oblikovanih škrobnih smjesa do prethodno zamrznute i odmrznute bijele ribe koja se prodaje kao svježa.
Ključna pitanja
Ipak, izvješće donosi i određenu dozu optimizma, ističući moguća rješenja poput razvoja prijenosnih ručnih rendgenskih uređaja koji se već koriste u Australiji za provjeru podrijetla u stvarnom vremenu.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu također zagovara uvođenje naprednih tehnologija testiranja, poput analiza magnetskom rezonancijom, u svjetskim lukama kako bi se utvrdilo što doista završava na tanjuru.
Chipparoni smatra da bi pritisak potrošača, poput relativno uspješne kampanje za tunu bez stradavanja dupina, mogao potaknuti promjene u industriji. „Globalna trgovina ribom ponekad djeluje kao dim i ogledala“, rekla je. „Voljela bih vidjeti više ljudi kako pitaju restorane odakle riba dolazi, kako je ulovljena i kada je ulovljena.“
‘Bacite ga odmah’: Stručnjaci upozoravaju na opasnu pogrešku s krumpirom koju svi radimo u veljači






