Prirodna klima u stanu: Kako biljke mogu ‘spustiti’ temperaturu za 2 stupnja
Biljke u stanu (Foto: Pexels)
Iako biljke u interijeru često smatramo isključivo estetskim dodatkom, najnovije međunarodno istraživanje Sveučilišta u Surreyju otkriva njihovu znatno moćniju ulogu. Znanstvenici su potvrdili da napredni sustavi poput zelenih zidova i hidroponskih tornjeva mogu ‘prevariti’ naša osjetila i stvoriti dojam da je u prostoriji do dva stupnja Celzija hladnije, čak i kada termometar miruje. Budući da prosječna osoba u zatvorenim prostorima provede nevjerojatnih 90 % života, ovi rezultati postavljaju nove temelje za zdravije domove i urede – od prirodne regulacije vlage do obogaćivanja zraka korisnim mikroorganizmima koji jačaju naš unutarnji mikrobiom
Sobne biljke i napredniji sustavi ozelenjavanja interijera, poput unutarnjih zelenih zidova i hidroponskih tornjeva, mogu povećati vlažnost zraka u zatvorenom prostoru, poboljšati toplinsku ugodu i pridonijeti stvaranju zdravijih i klimatski otpornijih zgrada, pokazuje novo istraživanje koje je vodio Globalni centar za istraživanje čistog zraka Sveučilišta u Surreyju.
Studija objavljena u časopisu Building and Environment okuplja međunarodnu suradnju stručnjaka koji su analizirali kako biljke doista utječu na kvalitetu unutarnjeg okoliša. Dok je razumijevanje urbanog ozelenjavanja na otvorenom značajno napredovalo, učinci zelene infrastrukture u zatvorenim prostorima dosad su bili nedovoljno jasno definirani.
Veći sustavi ozelenjivanja
Kako bi popunili tu prazninu u znanju, istraživači su razvili okvir od deset pitanja kojim su procijenili postojeće dokaze kroz tehničke, mikrobiološke, zdravstvene, socioekonomske i prostorne aspekte.
Time su ponudili dosad najjasniju sliku o tome kako različiti sustavi unutarnjeg ozelenjavanja funkcioniraju u stvarnim zgradama. Studija također donosi prvu sustavnu usporedbu 26 različitih sustava unutarnjeg ozelenjavanja i njihovog utjecaja na parametre kvalitete unutarnjeg okoliša, pružajući projektantima i upraviteljima zgrada jasnije smjernice o tome što doista daje rezultate, a gdje još nedostaju pouzdani podaci.
Analiza pokazuje da veći sustavi ozelenjavanja u interijerima mogu stvoriti dojam da je prostor i do dva stupnja Celzija hladniji i ugodniji, čak i kada stvarna temperatura ostaje ista.
Neki tehnički razvijeni sustavi pomažu u smanjenju koncentracija sitnih lebdećih čestica i hlapljivih organskih spojeva, iako intenzitet tog učinka ovisi o gustoći biljaka, osvjetljenju i cjelokupnom dizajnu prostora. Istraživanje također upućuje na početne dokaze da zelenilo može obogatiti unutarnji mikrobiom unošenjem mikroorganizama iz prirodnog okoliša.
‘Cjepkanje’ projekta radi zaobilaženja zakona? Na prosvjedu u Zagrebu izneseni šokantni detalji
Ozelenjavanje interijera
U istraživanju je sudjelovalo 35 stručnjaka iz Ujedinjene Kraljevine, Europe, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Indije i Brazila u okviru projekta GREENIN Micro Network Plus.
Ljudi provode oko 90 posto života u zatvorenim prostorima, no unatoč tome još uvijek se nedovoljno zna o tome kako sustavi unutarnjeg ozelenjavanja mogu promijeniti te prostore. Istraživači ističu da ozelenjavanje interijera u određenim okolnostima može imati stvaran učinak, ne samo na subjektivni doživljaj prostora, nego i na otpornost zgrada na toplinu, vlagu i onečišćenja.
Profesor Prashant Kumar naglašava da se koristi ne ostvaruju same od sebe. Potrebno je primijeniti odgovarajuće sustave, uz pravilno osvjetljenje i održavanje. Ozelenjavanje treba promatrati kao dio okolišne infrastrukture, a ne samo kao dekorativni element, uz istodobno popunjavanje postojećih istraživačkih praznina kako bi se u potpunosti iskoristio njegov potencijal.
Sadnja biljaka
Studija ističe i potrebu za dodatnim istraživanjima. Mnogi raniji pokusi koristili su nerealno velik broj biljaka ili su se provodili u laboratorijskim uvjetima koji ne odražavaju stvarne uvjete u domovima i uredima. Autori smatraju da su sljedeći korak dugoročna istraživanja u stvarnim zgradama, koja će uzeti u obzir osvjetljenje, ventilaciju, broj korisnika prostora i održavanje, odnosno čimbenike koji u praksi određuju učinkovitost unutarnjeg ozelenjavanja.
Dr. Tijana Blanuša ističe da je sadnja biljaka u zatvorenim prostorima izvrstan način unošenja dobrobiti prirode u gradske domove, škole i druge prostore u kojima je priroda teško dostupna. Prema njezinim riječima, rad postavlja čvrste temelje pružajući dokaze o uvjetima potrebnima za postizanje najvećeg učinka na kvalitetu zraka, dobrobit korisnika i druge aspekte.
Istraživanje je središnji dio projekta GREENIN Micro Network Plus, koji okuplja sveučilišta, lokalne vlasti, organizacije za zaštitu okoliša i hortikulturne stručnjake s ciljem osmišljavanja zatvorenih prostora koji pružaju bolju kvalitetu zraka, veću ugodu i višu razinu dobrobiti u uvjetima klimatskih promjena. Rezultati ujedno postavljaju temelje za buduće smjernice u projektiranju i javne politike utemeljene na realnim mogućnostima unutarnjeg ozelenjavanja.
Zagreb gradi prvi veliki park nakon 20 godina: Evo gdje će se prostirati 70 hektara novog zelenila






