Oblaci pepela, tokovi lave i plodno tlo: Kakve posljedice imaju erupcije Etne?
Erupcija Etne (Screenshot: Energreen/Facebook)
Prema NASA-i, ljudske aktivnosti proizvode 100 puta više ugljikova dioksida nego sve vulkanske erupcije na planetu.
Najaktivniji vulkan u Europi ponovno pruža spektakularan prizor, a stručnjaci predviđaju da je ovo tek početak.
Turisti su u velikom broju pohrlili promatrati užarenu lavu koja izlazi iz Etne, stratovulkana smještenog na istočnoj obali Sicilije.
Dok erupcija ulazi u svoj sedmi uzastopni dan, oblaci gustog crnog dima i dalje uzrokuju probleme u prometu u regiji. Zbog njih su deseci letova u zračnoj luci Catania Fontanarossa prizemljeni, a dolasci su privremeno obustavljeni.
Ipak, unatoč silini koju Etna trenutačno pokazuje, utjecaj njezinih erupcija na okoliš nije nužno toliko velik ni razoran koliko se na prvi pogled čini.
Etna gotovo neprestano eruptira
Prije svega, ovakva aktivnost za Etnu nije neuobičajena. Vulkan eruptira nekoliko puta godišnje, a ponekad i nekoliko puta mjesečno. Posljednja erupcija dogodila se krajem srpnja.
Ova sicilijanska znamenitost jedan je od najaktivnijih vulkana na svijetu. U posljednjih šest godina zabilježeno je više od 70 paroksizmalnih erupcija, odnosno kratkotrajnih, ali izrazito snažnih epizoda vulkanske aktivnosti, kaže Giorgio Costa, doktorand na Odjelu za biološke, geološke i okolišne znanosti Sveučilišta u Cataniji, za Euronews Earth.
Tijekom tih intenzivnih epizoda lava može biti izbačena u fontanama visokima nekoliko stotina metara, dok se oblaci pepela mogu uzdignuti nekoliko kilometara u visinu. Takve erupcije obično traju nekoliko sati.
„U stvarnosti, aktivnost vulkana trenutačno je potpuno uobičajena“, kaže Costa.
Prijeti li Etna ekološkom katastrofom?
Vulkanske erupcije u atmosferu izbacuju mješavinu različitih čestica i plinova. Najvidljiviji je vulkanski pepeo, ali vulkani također ispuštaju ugljikov dioksid i sumporov dioksid, kao i manje količine sumporovodika, klorovodika i fluorovodika.
Zbog toga bi se redovite erupcije Etne mogle činiti kao potencijalne ekološke katastrofe, no stvarnost je ipak složenija.
Američki Geološki zavod objašnjava da plinovi poput sumporova dioksida mogu pridonijeti globalnom zahlađenju, dok ugljikov dioksid ima potencijal pridonijeti globalnom zagrijavanju.
Međutim, njihov je ukupni utjecaj relativno malen. Prema NASA-i, ljudske aktivnosti proizvode 100 puta više ugljikova dioksida nego sve vulkanske erupcije na planetu.
Ni klimatske promjene same po sebi ne utječu na vulkanske erupcije.
„Ne postoji povezanost između meteoroloških događaja, uključujući klimatske promjene, i vulkanske ili tektonske aktivnosti Zemlje“, kaže Costa za Euronews Earth.
Pepeo je veći, ali i dalje relativno mali problem
„Glavni problem trenutačno povezan s erupcijama Etne odnosi se na taloženje piroklastičnog materijala, uglavnom pepela i sitnih lapila, koje vjetar može nositi prema padinama“, kaže Costa.
Lapili su mali komadići vulkanskih stijena, promjera najčešće od dva do 64 milimetra.
Costa objašnjava da pepeo i sitni lapili sami po sebi nisu opasni za ljudsko zdravlje, no problem mogu predstavljati fine čestice nastale od vulkanskog pepela koje se podižu u zrak.
„Udisanje velikih količina tog materijala zasigurno nije zdravo za dišni sustav pa se preporučuje nošenje maske“, dodaje.
Vulkanski pepeo može predstavljati i ozbiljan problem za zrakoplovstvo.
Ako zrakoplov prođe kroz oblak pepela, čestice mogu ući u njegove motore, gdje se mogu rastaliti i oštetiti pojedine komponente, a u nekim slučajevima mogu uzrokovati i gubitak snage motora. Upravo zato prisutnost pepela u zračnom prostoru oko Etne može dovesti do zatvaranja zračne luke u Cataniji.
Zračna luka trenutačno je zatvorena do 2 sata ujutro u subotu, a tijekom proteklog tjedna stotine letova su otkazane ili preusmjerene.
Zašto je pepeo Etne koristan za život
Iako može imati negativan utjecaj na zrakoplove, isti ti vulkanski materijali mogu biti korisni za okoliš.
Pepeo s Etne djeluje kao gnojivo bogato mineralima te može poboljšati kvalitetu tla, njegovu drenažu i sposobnost zadržavanja vode. To pomaže poljoprivrednicima u uzgoju sicilijanskih vina, pistacija i agruma po kojima je otok poznat.
Istraživanje Scripps Institution of Oceanography u San Diegu pokazalo je da vulkanski pepeo može učiniti i više od samog dodavanja hranjivih tvari tlu.
U eksperimentima je pepeo pomogao obnoviti mikrobne zajednice u degradiranom tlu, povećavajući aktivnost organizama koji imaju važnu ulogu u razgradnji organske tvari i pretvaranju hranjivih tvari u oblik dostupan biljkama.
Istraživači su također utvrdili da su biljke uzgojene u tlu bogatom pepelom razvile veći korijenski sustav i proizvele više biomase.
Vulkanski pepeo može poboljšati i drenažu tla te njegovo zadržavanje vode.
Česte erupcije Etne znače da vulkan ponovno i ponovno nanosi svježe slojeve pepela, stvarajući dugoročan ciklus uništavanja, obogaćivanja i obnove. Iako pepeo u trenutku pada može uzrokovati probleme, s vremenom postaje dio tla koje omogućuje nastanak novog života, uključujući i važne poljoprivredne kulture za sicilijanske proizvođače.
Opasnost od prevelikog približavanja vulkanu
Iako bi neke mogla zabrinjavati mogućnost utjecaja Etne na okoliš, najveći neposredni rizik možda zapravo dolazi od ljudi koji se previše približavaju mjestu erupcije.
„Najveći čimbenik rizika je velik broj promatrača koji kreću najzahtjevnijim stazama na Etni kako bi pratili erupciju, a pritom nemaju odgovarajuću planinarsku opremu“, kaže Mirko Messina, suosnivač Bùuma, specijalizirane turističke službe koja organizira izlete na talijanske vulkane, uključujući Etnu.
„Gorska služba spašavanja već je provela brojne akcije spašavanja, osobito noću, kada nema policijskih kontrola.“
Messina dodaje da je sjeveroistočna padina Etne, do koje vodi samo jedna mala uzbrdica, postala „zakrčena stotinama automobila, što onemogućuje normalan promet i otežava akcije spašavanja“.
Iako je erupcija Etne uobičajena pojava, kaže Messina, to nikako ne bi trebalo značiti da je sigurno približavati joj se.
„Nemoguće je unaprijed predvidjeti kako će se erupcija razvijati tijekom sljedećih dana“, objašnjava, „ali njezin će se razvoj stalno pratiti.“






