U Hrvatskoj postoje 43 čopora: Stižu nova pravila za zaštitu vukova
Vukovi (Foto: Neja Markicevic / CROPIX)
Hrvatska priprema novi Plan upravljanja vukom s ciljem očuvanja stabilne i dugoročno održive populacije te vrste. Povod izradi novog dokumenta jest odluka Europske unije, koja je stupila na snagu prošle godine, a kojom je status vuka promijenjen iz strogo zaštićene u zaštićenu vrstu. Time je državama članicama omogućena veća fleksibilnost u upravljanju populacijom vukova na njihovom teritoriju.
U Hrvatskoj je do sada zabilježeno ukupno 43 vučja čopora, no povoljno stanje populacije prisutno je isključivo u alpskoj regiji. U kontinentalnom i mediteranskom dijelu zemlje stanje je i dalje nepovoljno. Stav Republike Hrvatske o novim okolnostima definiran je u prijedlogu Plana upravljanja vukom, koji je trenutno u postupku javnog savjetovanja, otvorenog do 22. siječnja.
Riječ je o strateškom dokumentu koji se donosi za razdoblje od deset godina, a njegova je osnovna svrha smanjiti sukobe između ljudi i vukova, naglasiti važnu ulogu vuka u ekosustavu te potaknuti aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva, stručnjaka i drugih dionika u praćenju, upravljanju i suživotu s tom vrstom, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Smanjenje sukoba između ljudi i vukova
Novi plan nadograđuje postojeći sustav upravljanja uvođenjem zonacije. Time se izdvajaju područja visoke ekološke vrijednosti koja su pogodna za dugoročni opstanak vuka i u kojima postoji potencijal za znatno smanjenje konflikata. Takva područja definirana su kao jezgre očuvanja.
Istodobno se određuju zone posebnog upravljanja, gdje će se primjenjivati ciljane mjere, uključujući i uklanjanje problematičnih jedinki koje učestalo uzrokuju štete.
Planom je predviđena izrada jedinstvenih i standardiziranih protokola postupanja u različitim situacijama te uspostava nacionalnog sustava praćenja brojnosti i rasprostranjenosti vuka.
Kako klimatske promjene i Sueski kanal mijenjaju riblji svijet Sredozemlja
Očuvanje genetske čistoće vrste
Poseban naglasak stavljen je na sprječavanje križanja vukova s psima lutalicama, čime se želi očuvati genetska cjelovitost vrste i osigurati njezina dugoročna stabilnost. U tu svrhu planira se uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada koja privlače i pse i vukove, provođenje sterilizacije i zbrinjavanja pasa lutalica na područjima rasprostranjenosti vuka te genetska analiza radi otkrivanja hibrida, koji bi se potom uklanjali iz prirode.
Područja posebnog upravljanja obuhvaćaju i priobalni pojas uz Jadran, od Rijeke do krajnjeg juga Hrvatske, gdje dominiraju urbana naselja, prometnice i turističke aktivnosti.
Ta staništa smatraju se nepovoljnima za trajni boravak vukova, no povremeno se bilježe njihova pojavljivanja, stradavanja u prometu i štete na poljoprivrednim gospodarstvima.
Povezivanje staništa i poboljšanje infrastrukture
Plan predviđa analizu povezanosti ključnih dijelova dinarsko-balkanske populacije vuka, uključujući područja Risnjaka, Gorskog kotara, Like, Velebita, Dinare i Biokova. Također se planira unapređenje učinkovitosti zelenih mostova i nadvožnjaka za divlje životinje te izrada nove karte pogodnosti staništa, u koju će biti uključeni i podaci o reproduktivnim područjima vuka.
Prema podacima Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, analiza više od 20 tisuća opažanja vukova u razdoblju od 2019. do 2023. godine pokazala je da u Hrvatskoj postoji 43 čopora, od kojih se znatan dio prostire i na teritorij susjednih država. Prosječna veličina čopora iznosi pet do šest jedinki, što je u skladu s rezultatima dugogodišnjih istraživanja provedenih tijekom posljednja dva desetljeća.
Stručnjaci iz Zavoda upozoravaju da uspješno očuvanje velikih zvijeri ne ovisi samo o zakonodavnom okviru i mjerama upravljanja, nego i o stavovima javnosti te razini prihvaćanja tih vrsta u prostoru koji dijele s ljudima. Iskustva s upravljanjem populacijom medvjeda pokazala su da jasna i dosljedna strategija znatno doprinosi većem prihvaćanju među stanovništvom.
Biljke zvane ‘čudo’: ‘Većina ih se nekad jela, a zatim su pale u zaborav’
Uzroci i rješenja konflikata
Na razinu prihvaćanja velikih zvijeri utječu brojni čimbenici, među kojima se ističu ekološki i gospodarski razlozi, procjena prijetnje imovini i osobnoj sigurnosti, ali i socio-demografske značajke, znanje o vrstama te osobna iskustva. Doživljaj brojnosti populacije smatra se jednim od ključnih elemenata koji oblikuju stavove javnosti.
U Hrvatskoj, ali i u ostatku Europe, konfliktne situacije najčešće se vežu uz vuka, medvjeda i risa. Vukovi osobito mogu prouzročiti znatne štete napadima na ovce i koze, što često dovodi do nezadovoljstva stočara i nepovjerenja prema mjerama zaštite.
Uzroci takvih sukoba često leže u smanjenju i rascjepkanosti prirodnih staništa, padu brojnosti prirodnog plijena te širenju ljudskih aktivnosti na područja koja su nekad bila isključivo staništa divljih životinja. Kao rješenja navode se preventivne mjere poput električnih ograda, uporabe pastirskih pasa i boljeg nadzora stoke, redovita isplata odšteta za nastale štete te stalna edukacija i informiranje lokalnog stanovništva.






