82 milijuna pilića i 3000 radnih mjesta: Projekt podijelio Hrvatsku, što se zapravo planira u Sisku
Domagoj Orlić, gradonačelnik Siska (Foto: Damir Krajac / CROPIX)
U srcu Sisačko-moslavačke županije kuha se jedna od najkontroverznijih investicija u povijesti Hrvatske – dok investitori obećavaju gospodarski preporod i tisuće plaća, lokalno stanovništvo strahuje za Park prirode i vlastitu sigurnost
U Sisačko-moslavačkoj županiji zahuktava se rasprava o jednom od najvećih poljoprivrednih ulaganja posljednjih godina.
Projekt peradarske proizvodnje vrijedan 608 milijuna eura, koji pokreću ukrajinski investitori, otvorio je pitanja gospodarskog razvoja, zaštite okoliša, sigurnosti i budućnosti ruralnog prostora.
Dok investitor ističe tisuće novih radnih mjesta i jačanje domaće proizvodnje, dio lokalne zajednice i udruga upozorava na moguće dugoročne posljedice.
Podijeljena atmosfera
Tribina o projektu održana je na inicijativu ministra poljoprivrede Davida Vlajčića, a obilježila ju je podijeljena atmosfera. S jedne strane bili su predstavnici investitora, s druge udruge i dio političkih predstavnika koji se protive realizaciji investicije.
Projekt provodi Premium Chicken Company, u vlasništvu hrvatskog društva Renaissance Capital d.o.o. Središnji zahvat planirane investicije jest izgradnja klaonice u Sisku kapaciteta oko 82 milijuna pilića godišnje.
U javnosti se spominjalo i bioplinsko postrojenje na području Siska, no predstavnici investitora na tribini su ustvrdili da takav zahvat nije predviđen aktualnim planom.
‘Nemojte ih bacati’: Otkrivena prava istina o datumu na pakiranju jaja koju mnogi ne znaju
Tri tisuće radnih mjesta
Prema tvrdnjama investitora, realizacijom projekta otvorilo bi se oko tri tisuće radnih mjesta. Planirana godišnja proizvodnja na području županije iznosila bi 150 tisuća tona, pri čemu bi 85 posto proizvodnje bilo namijenjeno izvozu, a 15 posto hrvatskom tržištu.
Ministar Vlajčić naglasio je da Hrvatska trenutačno nije samodostatna u proizvodnji peradi, istaknuvši da se razina samodostatnosti kreće oko 70 posto.
Ocijenio je da su investicije koje doprinose rastu domaće proizvodnje dobrodošle, ali uz jasne uvjete. Ministarstvo, rekao je, mora voditi računa o stabilnosti peradarskog sektora i kvaliteti života lokalne zajednice.
Dodao je kako razvoj proizvodnje mora biti nadogradnja postojećeg sustava, a ne prijetnja opstojnosti sela, tradicijskoj proizvodnji i demografskoj stabilnosti ruralnih prostora.
Park prirode Lonjsko polje
Rezervu prema projektu izrazila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. Poručila je da dijeli zabrinutost dijela građana te zatražila izradu jedinstvene studije utjecaja na okoliš za cijeli projekt, a ne odvojeno za pojedine njegove sastavnice.
Upozorila je i na potrebu procjene utjecaja na domaću poljoprivrednu proizvodnju i male obiteljske poljoprivredne gospodarstva.
Posebno je istaknula moguće negativne učinke na Park prirode Lonjsko polje te potrebu sigurnosne procjene s obzirom na to da su planirane megafarme u blizini podzemnog skladišta plina u Okolima.
‘Ono što dolazi je jezivo’: Hrvatska postaje poligon za megafarme koje Europa zabranjuje
Upitna budućnost
Gradonačelnik Siska Domagoj Orlić naglasio je da Grad neće podržati projekte koji nisu usklađeni s prostornim planovima. Poručio je da svi zahvati na području grada moraju biti u skladu sa zakonima i važećim prostornim dokumentima te se ogradio od, kako je rekao, političkih pokušaja instrumentalizacije teme.
Među najglasnijim protivnicima projekta je udruga Prijatelji životinja. Njezin predsjednik Luka Oman ocijenio je projekt ekološki neprihvatljivim te zatražio njegovo povlačenje.
Ujedno je najavio prosvjed u Zagrebu 21. veljače, istaknuvši da je riječ o odluci koja će, prema njegovu mišljenju, dugoročno odrediti sudbinu tog kraja.
“Ako se projekt ostvari, ovaj kraj neće imati budućnosti. Pitanje je hoće li institucije stati na stranu investitora ili na stranu naroda”, poručio je.
Strogi ekološki standardi
Predstavnica Premium Chicken Company Suzana Udoić Vuetić odbacila je optužbe o štetnosti projekta, navodeći da su se u javnosti pojavile netočne i zlonamjerne interpretacije.
Naglasila je da je projekt planiran u skladu sa strogim ekološkim standardima te da nema temelja za tvrdnje da je riječ o ekološki rizičnom zahvatu.
Rasprava o projektu time se ne zatvara. Ona tek ulazi u fazu u kojoj će se morati jasno odmjeriti gospodarski interesi, zaštita okoliša, sigurnosni aspekti i dugoročni razvoj regije koja je već suočena s nizom demografskih i ekonomskih izazova.
Šok na ledenjaku: Čestice s naših cesta pronađene u srcu Arktika






