Hrvatska ‘na nogama’ zbog ideja jednog ministra, drama i u Saboru
Zagreb, panorama (Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
Hrvatsko geografsko društvo pridružilo se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. “Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih”, poručili su.
U nastavku donosimo njihovo očitovanje u cijelosti:
“Hrvatsko geografsko društvo kao nacionalno udruženje stručnjaka koji svojim znanstvenim i profesionalnim znanjima desetljećima nastoje pridonijeti uspješnijem prostornom planiranju kao jednom od ključnih instrumenata aktiviranja razvojnih potencijala, ali i zaštite prostora, pridružuje se nizu očitovanja akademske zajednice o Konačnom prijedlogu Zakona o prostornom uređenju. Smatramo da su promjene postojećeg zakonodavnog okvira nužne, ali da Konačni prijedlog ne odgovara adekvatno na njih.
Posebno naglašavamo:
1. S razvojnog gledišta prostor je ograničen i neobnovljiv resurs, što posebno dobiva na značenju u uvjetima sve nepovoljnijih lokalnih i regionalnih posljedica narušene globalne ekološke ravnoteže, visokog stupnja iscrpljenosti prirodnih izvora te sve intenzivnijih pokušaja njegove komodifikacije. Smatramo da Konačan prijedlog nedovoljno uvažava ovu važnu činjenicu i otvara mogućnosti za daljnje nekontrolirane nasrtaje na prostor.
2. Prostorno planiranje obuhvaća cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te su stoga u njegovu središtu i kvaliteta života stanovništva, ali i kvaliteta prostora koju neraskidivo čine krajobrazne i ekološke funkcije i usluge. S obzirom na to da je kvaliteta života zajednice organski povezana i uvjetovana valorizacijom raspoloživih prostornih resursa, sposobnost prepoznavanja, optimalnog vrednovanja i zaštite tih potencijala ima ključno značenje na svim razinama prostornog planiranja i uređenja, od lokalne do nacionalne.
Učinkovito planiranje mora uzeti u obzir i očuvanje te valorizaciju ekosustavnih i krajobraznih funkcija koje predstavljaju temelj prirodnog kapitala i dugoročne otpornosti prostora, posebno u svjetlu klimatskih izazova. Usluge ekosustava, krajobrazna cjelovitost i sposobnost prostora da održava svoje prirodne procese ključni su elementi održivog razvoja jednako važni kao i potrebe lokalnih zajednica.
Smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno prepoznaje ovu širu dimenziju prostora, osobito u ruralnim i ekološki osjetljivim područjima, što može dovesti do neravnoteže s nesagledivim posljedicama. Također smatramo da Konačni prijedlog nedovoljno pažnje posvećuje značenju prostora za kvalitetu života lokalnog stanovništva, posebno u ruralnim područjima Hrvatske koja se de facto ne spominju u tekstu.
3. Partikularistički pristupi, kako sektorski tako i onaj temeljen na korištenju zoniranja kao ključnog mehanizma planiranja i upravljanja prostorom, nisu više dovoljni kao odgovor na kompleksne izazove suvremenog društva. Pozitivna europska iskustva daju prednost integralnom, cjelovitom i dugoročnom strateškom planiranju prostora.
Takav pristup rezultira stvaranjem vizije, ciljeva, mjera i instrumenata implementacije kojima se nastoje ostvariti puni razvojni potencijali konkretnog područja. Smatramo da je započeta javna rasprava prilika da se prostorno planiranje u Hrvatskoj sagleda i na ovakav način.
Zbog svega navedenog, podržavamo Pismo Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU predsjedniku Vlade Republike Hrvatske kojeg potpisuje njegov predsjednik akademik Nikola Bašić te reagiranja ostalih strukovnih društava koja su ukazala na potrebu daljnje javne rasprave u procesu donošenja Zakona o prostornom uređenju”, stoji u očitovanju Hrvatskog geografskog društva.
Možemo! upozorava na prijedloge dvaju zakona: ‘Tražimo da se hitno povuku iz saborske procedure’
Izmjena dnevnog reda
Inače, na paket prostorno-građevinskih zakona ministra graditeljstva Branka Bačića podneseno je čak 300-tinjak amandmana, od čega najviše upravo na, oporbi najsporniji, Zakon o prostornom uređenju, zbog čega je predsjednik Sabora Gordan Jandroković morao izmijeniti dnevni red sutrašnje sjednice.
“Izmijenit ćemo sutrašnji dan s obzirom da ima jako puno amandmana pa ćemo u dogovoru s predlagateljima dva zakona koje smo trebali raspraviti sutra, raspraviti na idućoj prvoj sjednici nakon Nove godine, a sutra ćemo cijeli dan posvetiti amandmanima”, kazao je Jandroković.
Otkrio je da ih je na ovotjedne raspravljene točke podneseno čak 309 te procjenjuje da će sutrašnja rasprava o njima trajati cijeli dan, najvjerojatnije 10-ak sati. Glasanje ostaje za ponedjeljak 15. prosinca.
Amandmani vladajućih
Pregledom amandmana vidljivo je kako su gotovo svi podneseni na paket građevinsko-prostornih zakona koje predlaže ministar graditeljstva Branko Bačić, od čega najviše na Zakon o prostornom uređenju. SDP ih je na taj Zakon podnio 250 koji svi, stavak po stavak, glase “briše se”, što bi značilo brisanje svih članaka, odnosno cijelog Zakona.
Možemo! nije podnio niti jedan amandman niti na jedan od ova tri zakona jer smatraju da su “nepopravljivi” pa će uputiti zaključak da se povuku iz procedure.
Nezavisna Marija Selak Raspudić na Zakon o prostornom uređenju podnijela ih je 14, a Klub IDS-a pet. Na isti zakon su amandmane podnijeli i vladajući – Predrag Štromar (HNS) tri, a HDZ 11.
Zagreb nastavlja ozelenjavanje: Tomašević najavio sadnju 8.015 stabala na više od 1.300 lokacija
Odlaze na stanku
HDZ je jedan amandman podnio i na Zakon o gradnji, na koji su iz oporbe podnesena tri i to samo zastupnika Dubravka Bilića (NPS). Dva su amandmana Odbora za zakonodavstvo, čiji je jedan amandman jedini podnesen na Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Zastupnici su jučer o ova tri zakona raspravljali cijeli dan – jutros do 1 iza ponoći, prilikom čega je oporba ustrajala u stavu da ih treba povući iz procedure ili makar uputiti u treće čitanje, pogotovo Zakon o prostornom uređenju kojeg su prozvali “Zakonom o prostornoj devastaciji” i “privatizacijom 2.0”, dok su vladajući te teze odbacivali i isticali kako za povlačenjem nema potrebe jer su zakoni kvalitetni i dižu letvicu očuvanja prostora.
Sabor je sutra trebao raspraviti konačni prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te zakona o provedbi odnosno stavljanju izvan snage nekoliko uredbi Europskog parlamenta, no to će onda pričekati do iza 15. siječnja iduće godine, obzirom da zastupnici u ponedjeljak 15. prosinca odlaze na jednomjesečnu stanku.






