Zvijer ‘hara’ po Cresu: ‘Još uvijek ju možemo zaustaviti’
Lovci (Foto: Goran Sebelic / CROPIX)
U studenome 2025. godine na otoku Cresu odstrijeljena je prva jedinka čaglja, i to na području lovišta VIII/107 „Batajna-Hraste“, kojim gospodari ovčarsko-lovačka udruga Pramenka. Iako su tijekom prethodne godine postojali fotodokazi i zabilježena opažanja ove vrste, riječ je o prvoj službeno potvrđenoj odstrijeljenoj jedinki na najvećem hrvatskom otoku.
Stručnjaci upozoravaju da pojava čaglja i mogućnost uspostave njegove populacije na Cresu predstavlja ozbiljnu prijetnju tradicionalnom ekstenzivnom ovčarstvu, ali i očuvanju bjeloglavih supova, jedne od najznačajnijih prirodnih vrijednosti Kvarnera.
Partnerstvo projekta LIFE SUPport naglašava kako je dugoročni opstanak hrvatske populacije bjeloglavih supova neraskidivo povezan s ekstenzivnim uzgojem ovaca, koje su njihov glavni prirodni izvor hrane. Širenje čaglja, vrste koja ranije nije bila prisutna na Cresu, moglo bi imati dalekosežne posljedice te se stoga poziva nadležne institucije na žurnu i koordiniranu reakciju.
Scenarij s Krka
Prva odstrijeljena jedinka, upozoravaju stručnjaci, svojevrsno je zvono za uzbunu. Voditelj projekta LIFE SUPport Dubravko Dender iz Udruge Biom ističe kako su i ranije postojali podaci o odstrelu čagljeva na otocima južno od Cresa, poput Lošinja i Ilovika, kao i fotodokumentirana opažanja na samom Cresu.
Naglašava da je ključno reagirati na vrijeme kako se ne bi ponovio scenarij s otoka Krka, gdje je širenje čaglja i divljih svinja dovelo do velikih šteta u ovčarstvu. Lov na čaglja, dodaje, izuzetno je zahtjevan i često nezanimljiv lovcima, zbog čega je nužno snažnije uključivanje i motiviranje lokalne lovačke zajednice.
U okviru projekta LIFE SUPport već se testiraju mjere zaštite ovaca od čagljeva na Krku, gdje je ta vrsta danas brojna i uzrokuje znatne gubitke ovčarima. Do nedavno je na Cresu najveći problem predstavljala divlja svinja, no sada postoji realna opasnost da se i tamo razvije slična situacija, što bi dodatno ugrozilo kvarnerske bjeloglave supove.
Veliko otkriće: Nakon 50 godina u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno viđen orao krstaš
Ugroženi supovi
Istraživanje koje je u sklopu projekta provela doc. dr. sc. Marica Marinović Golubić pokazalo je da su na Krku brojnost čagljeva i divljih svinja dosegnule razinu zbog koje ovčari više ne mogu ostavljati ovce i janjad bez stalnog nadzora. Štete na stadima, osobito na janjcima, iznimno su velike. Upravo slobodna ispaša i ekstenzivni uzgoj ključni su za prehranu bjeloglavih supova, koji se hrane lešinama uginulih ovaca. Zbog novopridošlih grabežljivaca, bavljenje ovčarstvom danas zahtijeva znatno veća ulaganja nego ranije, što dovodi do pada interesa lokalnog stanovništva za ovu djelatnost.
Podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potvrđuju zabrinjavajući trend. Od 2011. do danas broj ovaca na otocima Krku, Cresu, Lošinju i Rabu smanjen je za 15 posto. Dok je 2011. godine na tim otocima bilo oko 32 tisuće ovaca, 2023. godine zabilježeno ih je 27 tisuća, odnosno pet tisuća manje u razdoblju od 12 godina. Ako se takav trend nastavi, procjenjuje se da će za 20 godina broj ovaca na tim otocima biti više nego prepolovljen.
Član Savjetodavnog vijeća projekta LIFE SUPport i tajnik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije Bojan Marković ističe da je samo tijekom 2025. godine na Krku odstrijeljeno 80 čagljeva, dok je na području cijele županije odstrijeljeno oko 200 jedinki, pri čemu velik broj u okolici Novog Vinodolskog.
Inteligentni čagljevi
Iz Grada Cresa poručuju kako pojavu čaglja smatraju najvećim izazovom s kojim se tradicionalno ovčarstvo na otoku dosad suočilo. Gradonačelnik Marin Gregorović upozorava da zbog konfiguracije terena, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i malog broja poljoprivrednika nije realno očekivati značajno povećanje pašnjačkih površina koje bi ograničile prostor zadržavanja čaglja. Dosadašnja opažanja, dodaje, uglavnom su zabilježena na obraslim i teško dostupnim područjima.
Grad Cres već kroz natječaje izdvaja znatna proračunska sredstva za ovčarsko-lovačku udrugu Pramenka i lovačko društvo Orebica, ponajprije za izgradnju i obnovu puteva u lovištima. U suradnji s Primorsko-goranskom županijom donirana je i oprema poput mobilnih kamera i prijenosnih lovačkih čeka. Iako zasad nije razmatrana mogućnost financijske nagrade za odstrel čaglja zbog opasnosti od zlouporaba, Grad ostaje otvoren za prijedloge, uključujući sufinanciranje nabave termalnih optičkih ciljnika koji bi olakšali lov.
U organizaciji Udruge Biom u ožujku 2025. održano je i stručno predavanje u sklopu projekta LIFE SUPport, na kojem je profesor Vedran Slijepčević s Veleučilišta u Karlovcu predstavio biologiju i metode lova na čaglja. U raspravi su sudjelovali lovci s područja Cresa, a predstavljeni su i primjeri vabljenja ove vrste. Slijepčević upozorava da, unatoč prilagodljivosti i inteligenciji čaglja, uz izniman angažman lovaca još uvijek postoji mogućnost da se njegovo širenje zaustavi dok je broj jedinki malen. Ako dođe do uspješne reprodukcije i formiranja čopora, iskorjenjivanje više neće biti moguće, a ovčarstvo na Cresu trajno bi se promijenilo.
Morski psi i zakiseljavanje oceana: Hoće li najstrašniji grabežljivci ostati bez oštrih zuba?
Intenzivna borba
Udruga ovčara Pramenka navodi kako zasad samostalno nisu poduzimali posebne mjere protiv čaglja, ali su spremni na suradnju i daljnje korake u cilju očuvanja ovčarstva i bjeloglavih supova. Slični problemi već su prisutni i u Nacionalnom parku Kornati, gdje se zbog očuvanja stočarstva ulažu znatna sredstva u uklanjanje čagljeva.
Ekstenzivno ovčarstvo na hrvatskim otocima razvijalo se upravo zbog nepostojanja grabežljivaca, zbog čega ovce tradicionalno nisu bile ograđivane ni stalno čuvane. Dolazak predatora zahtijeva dodatna ulaganja, a u takvim okolnostima mnogi se odlučuju napustiti ovčarstvo i okrenuti turizmu ili drugim djelatnostima.
Savjetodavno vijeće projekta LIFE SUPport zaključilo je kako je nužno intenzivirati borbu protiv čaglja na Cresu dok je riječ o manjem broju jedinki te organizirati sastanak s nadležnim upravama za stočarstvo i lovstvo, uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Cilj je spriječiti daljnje širenje ove vrste i očuvati tradicionalni način života, ali i jedinstvene prirodne vrijednosti kvarnerskih otoka.






