Energetska revolucija 2026: Sedam ključnih trendova koji će oblikovati svijet u doba neizvjesnosti
Obnovljivi izvori energije (Foto: Pixabay)
Energetski sektor, poput mnogih drugih, suočava se s bujicom neizvjesnosti koja otežava posao kreatorima politika, poslovnim čelnicima i ulagačima.
Geopolitički obrati opterećuju dugogodišnje odnose i ruše duboko ukorijenjene pretpostavke. Indeks svjetske neizvjesnosti, koji su razvili ekonomisti iz Međunarodnog monetarnog fonda i Stanford University-ja, posljednjih je mjeseci dosegnuo dosad nezabilježene razine.
Ipak, u ovom razdoblju promjena moguće je s priličnom sigurnošću prepoznati neke važne trendove. Međunarodna agencija za energiju (IEA) donosi sedam trendova koji mogu poslužiti kao orijentir.
Svijet je ušao u električno doba
Nafta i plin još će se godinama široko koristiti, ali potrošnja električne energije raste dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom. Električna energija ključni je input za najdinamičnije dijelove globalnog gospodarstva, poput umjetne inteligencije, podatkovnih centara i visokotehnološke proizvodnje, a sve veći udio ima i u cestovnom prometu i grijanju zahvaljujući električnim vozilima i dizalicama topline. Već danas više od polovice svih godišnjih ulaganja u globalni energetski sektor odlazi upravo na električnu energiju.
Obnovljivi izvori nastavit će rasti
Unatoč određenim preprekama, u mnogim zemljama obnovljivi izvori zadovoljavaju velik dio, ako ne i cjelokupni, rasta potražnje za električnom energijom, često zato što su najkonkurentnija opcija. Solarna energija prednjači jer zemlje koje sve snažnije pokreću rast potražnje, poput Indije, raspolažu iznimno kvalitetnim sunčevim potencijalom. U igri su i druge tehnologije, uključujući nove, poput geotermalne energije sljedeće generacije.
Nuklearna energija se vraća
Nakon niza zastoja tijekom 2010-ih, nuklearna energija ponovno je u uzlaznoj putanji i prošle je godine proizvela više električne energije nego ikad prije. Trenutačno je u izgradnji više od 70 gigavata novih nuklearnih kapaciteta, što je među najvišim razinama u posljednjih 30 godina. Nagli rast potražnje za električnom energijom u podatkovnim centrima potiče i tehnološke tvrtke da se okreću nuklearnoj energiji, privučene njezinim niskim emisijama i mogućnošću neprekidne opskrbe.
Rizici za energetsku sigurnost se umnažaju, osobito kod kritičnih minerala
Tradicionalnim prijetnjama sigurnosti opskrbe naftom i plinom pridružile su se ranjivosti u drugim područjima, uključujući sigurnost elektroenergetskih sustava, što su pokazali nedavni veliki nestanci struje u Čileu i Španjolskoj, kao i pitanje kritičnih minerala. Jedna zemlja, Kina, dominantni je prerađivač za 19 od 20 strateških minerala povezanih s energijom, s prosječnim tržišnim udjelom od oko 70 posto. Više od polovice tih minerala podliježe nekoj vrsti izvoznih ograničenja. Sve su izvjesniji i rizici za energetsku sigurnost povezani s klimatskim promjenama, što dodatno naglašava potrebu jačanja otpornosti energetskih sustava na ekstremne vremenske prilike, kibernetičke napade i druge zlonamjerne aktivnosti usmjerene na ključnu infrastrukturu.
Države preuzimaju vodeću ulogu
Kako energija sve više postaje pitanje gospodarske i nacionalne sigurnosti, vlade sve češće interveniraju kako bi usmjeravale ishode, umjesto da ih prepuste tržištu. To je vidljivo u opskrbnim lancima energetskih tehnologija, osobito kada je riječ o kritičnim mineralima, jer države nastoje ublažiti rizike povezane s velikim tržišnim udjelom Kine. Trgovina naftom i plinom također je sve više pod utjecajem političkih odluka, bilateralnih pregovora ili sankcija.
Energija zvijezda u službi Europe: Europski parlament poziva na hitno pokretanje komercijalne fuzije
Prelazak prema tržištu povoljnijem za kupce ključnih goriva i tehnologija
Cijene nafte već su pod pritiskom zbog relativno obilne ponude, a slična situacija uskoro se očekuje i na tržištima prirodnog plina, kako novi LNG izvozni projekti počnu s radom. Istodobno postoji i znatan proizvodni kapacitet za baterije, solarne panele i druge tehnologije. Ovi trendovi pogoduju uvoznicima goriva i tehnologija, no ne bi se trebali previše opustiti jer razdoblje obilja i potencijalno nižih cijena može dovesti do smanjenih ulaganja u energiju, s posljedicama u narednim godinama.
Novi akteri sve snažnije oblikuju globalne energetske trendove
Težište svjetskih energetskih tržišta pomiče se kako skupina gospodarstava u razvoju, predvođena Indijom i jugoistočnom Azijom, uz zemlje Bliskog istoka, Latinske Amerike i Afrike, sve više oblikuje dinamiku tržišta energije. Preuzimaju ulogu Kine, koja je od 2010. činila više od polovice globalnog rasta potražnje za naftom, plinom i električnom energijom. Ipak, nijedna pojedinačna zemlja neće se približiti izvanrednoj energetskoj putanji koju je Kina imala posljednjih desetljeća.
U današnjem kaosu, fokusiranje isključivo na neizvjesnosti može dovesti do oklijevanja i paralize. Pristup čekanja i promatranja u energetici, kako za vlade tako i za tvrtke i ulagače, nosi rizik gomilanja problema u budućnosti, s obzirom na stalnu globalnu glad za energijom i potrebu za kontinuiranim ulaganjima. Ipak, postoje izvjesnosti na koje se donositelji odluka mogu osloniti. Ne smijemo ih izgubiti iz vida dok planiramo budućnost, poručuju iz IEA-a.






