Ozbiljno upozorenje: ‘U Hrvatskoj se i dalje gradi uz samu obalu kao da se ništa ne događa’
Naselje uz obalu (Foto: Duje Klaric / CROPIX)
Saborski zastupnici stranke Možemo! upozorili su u srijedu na konferenciji za medije da Hrvatska skupo plaća odgađanje klimatske politike te da će cijena nečinjenja rasti iz godine u godinu, i za zdravlje ljudi i za okoliš.
„Misle li ministar Šušnjar i premijer Andrej Plenković da će nas štete od klimatskih promjena za zdravlje ljudi i okoliš zaobići ako ih oni budu ignorirali jer je Donald Trump tako rekao?”, upitao je Marin Živković, saborski zastupnik stranke Možemo!, upozorivši da poplave, požari, toplinski valovi, podizanje razine mora i sve ekstremniji vremenski događaji ne zaobilaze Hrvatsku.
Kao svjež primjer naveo je jučerašnje vremenske nepogode na hrvatskoj obali, gdje su obilna kiša i snažni valovi prouzročili štete na imovini i infrastrukturi te otežali svakodnevno funkcioniranje brojnih lokalnih zajednica. Živković je istaknuo da očekuje pomoć Vlade u sanaciji posljedica, ali je upozorio da će, budući da Hrvatska nije na vrijeme postala ugljično neutralna, trošak prilagodbe klimatskim promjenama rasti, a posljedice će biti sve teže.

Marin Živković i Dušica Radojčić (Foto: Možemo!)
Obnovljivi izvori
Posebno se osvrnuo na energetsku politiku, naglasivši da su obnovljivi izvori, prije svega solarna energija, sve isplativiji. „Dok je megavat proizveden iz energije sunca po uloženom euru povoljniji nego bilo koji izvor iz neobnovljivih izvora energije, ministar Šušnjar prije tjedan dana izjavljuje da je poticanje vjetra i sunca iza nas i da je to neisplativo. Kada ministar kaže da sunce i vjetar nisu isplativi, postavlja se pitanje za koga ti izvori energije nisu isplativi”, rekao je.
Živković je ocijenio da postojeći model energetske tranzicije, u kojem su ulaganja javna, a profiti privatni, u kojem se narušavaju životni prostori, a energija ne postaje jeftinija, te u kojem lokalne zajednice nemaju stvarnu korist, nije prihvatljiv za građane. Dodao je da je ključno pitanje tko profitira od sunca i vjetra, jer dok god prevladava dojam da korist imaju isključivo veliki investitori, dio javnosti tranziciju će doživljavati kao nepravednu, a populisti će nuditi povratak fosilnim gorivima.
Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić upozorila je da znanstvenici godinama upozoravaju na ubrzano napredovanje klimatskih promjena i porast razine mora. Prema procjenama, do kraja stoljeća porast bi mogao dosegnuti i oko 0,8 metara, dok se u Hrvatskoj i dalje gradi uz samu obalu kao da se ništa ne mijenja, što je usporedila s filmom „Don’t Look Up”.
Hrvatska obala
Naglasila je da hrvatske obale nisu spremne te da će ono što je danas ekstremna pojava postajati sve uobičajenije. Podsjetila je i na nalaze državne revizije prilagodbe klimatskim promjenama nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, prema kojima nisu obuhvaćeni svi rizici i ranjivosti sektora te nije donesen akcijski plan prilagodbe s jasnim načinom provedbe i izvorima financiranja. Istaknula je i da je Hrvatska među ranjivijim državama Europske unije, s obzirom na to da velik dio gospodarstva počiva na turizmu i poljoprivredi, sektorima posebno izloženima klimatskim rizicima.
Govoreći o međunarodnim obvezama, Živković je rekao da ga čudi koliko se olako Hrvatska odriče vlastite uloge u zagovaranju provedbe ciljeva Pariškog sporazuma. Naglasio je da Hrvatska ne smije graditi klimatsku politiku na logici „zašto bismo mi ako ne radi SAD”, jer se posljedice klimatskih promjena ne mogu zaustaviti političkim ignoriranjem.
Radojčić je problematičnima ocijenila i ulaganja u nova istraživanja bušotina u Kazahstanu, kao i aktivna istraživanja ugljikovodika u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj te intenziviranje istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Slavoniji tijekom 2024. i 2025. godine. Posebno je izdvojila planirani projekt kod Kutine, s proizvodnjom predviđenom na razdoblje od 20 godina, do 2045. godine.
Klimatska kriza
Takvo dugoročno vezivanje Hrvatske uz fosilne projekte, upozorila je, produbljuje klimatsku krizu i suprotno je preporukama Međunarodne agencije za energiju te upozorila da se, želi li se zadržati porast temperature ispod 1,5 stupnjeva Celzija, ne pokreću novi projekti bušenja. Kao najčešći izgovor za nova bušenja navodi se sigurnost opskrbe, iako se, kako je rekla, u pozadini radi o visokim profitima, kratkovidnoj politici i trošku koji će se mjeriti ljudskim životima i velikim štetama za gospodarstvo.
Zaključno je naglasila da stabilnost elektroenergetskog sustava ne može biti argument za produljenje ovisnosti o fosilnim gorivima, jer je upravo opskrba fosilnim gorivima nestabilna zbog ovisnosti o uvozu i visokih troškova, dok obnovljivi izvori, uz modernizaciju mreže, jačaju energetsku neovisnost i postaju sve sigurniji i jeftiniji.
Na kraju je Živković istaknuo potrebu da Hrvatska bez odgađanja izađe iz Ugovora o energetskoj povelji. Podsjetio je da su Europska unija i Euroatom iz tog ugovora već istupili jer više nije usklađen s klimatskim ciljevima Unije i Pariškog sporazuma, osobito zbog zaštite ulaganja u fosilna goriva. Komisija je, dodao je, pozvala države članice da se povuku bez nepotrebnog odgađanja.
Upozorio je i da Ugovor o energetskoj povelji ograničava suvereno vođenje energetske politike te otvara prostor arbitražnim sporovima u korist investitora, navodeći primjer da je MOL taj okvir koristio u sporovima protiv Republike Hrvatske. „Umjesto da stavimo sunce i vjetar iza nas, vrijeme je da iza nas stavimo Ugovor o energetskoj povelji”, poručio je Živković.
Velike promjene na jadranskoj obali: ‘Ljudi koji žive na tim područjima znaju o čemu se radi’






