Izjava ministra razbjesnit će mnoge Hrvate: ‘To vrijeme je prošlo’
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar (Foto: Ranko Suvar / CROPIX)
Hrvatska je u obnovljive izvore energije uložila milijarde eura, no učinci na domaću energetsku ekonomiju nisu onakvi kakvi su se očekivali. Upozorio je na to ministar gospodarstva Ante Šušnjar, istaknuvši da je unatoč više od četiri milijarde eura potrošenih na poticaje i otkup električne energije iz obnovljivih izvora, bruto dodana vrijednost u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom u posljednjih deset godina pala za 25 posto.
Govoreći na konferenciji Jutarnjeg lista „Energetika 2026. – Hrvatska pred odlukama desetljeća“, Šušnjar je rekao da je energetska tranzicija u Hrvatskoj započela prije petnaestak godina, u razdoblju kada su se donosile ključne strateške odluke.
„Danas, bez okolišanja, mogu reći da dio tih odluka nije bio dobar. Prebrzi modeli poticanja, manjak ozbiljne analize sustava, zanemarivanje mreže i potreba potrošača, sve to ima svoju cijenu i tu cijenu i danas plaćamo“, rekao je ministar.
Problem mreže
Posebno se osvrnuo na sustav poticanja vjetroelektrana, solarnih i bioplinskih postrojenja, za koji smatra da je razvijan bez jasne dugoročne perspektive. Naglasio je da nije protiv obnovljivih izvora energije, podsjetivši da je Hrvatska zbog hidroelektrana imala dobru startnu poziciju, ali je, kako je rekao, otišla u izdašno financijsko poticanje bez dovoljno analitičkog temelja.
Kao ilustraciju problema naveo je čak 10.000 megavata zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu, uz pitanje ima li sustav jasnu viziju kako će se sva ta energija koristiti. Ipak, Šušnjar smatra da uložene četiri milijarde eura nisu bile uzaludne jer Hrvatska danas raspolaže proizvodnim kapacitetima, no naglasio je da se buduća ulaganja moraju voditi optimalnijim kriterijima. Posebno je upozorio na promjenu filozofije razvoja mreže.
„Nekada su se mreže gradile radi kupaca i potrošača, a danas se sve češće polazi od toga da ih treba prilagoditi proizvođačima“, rekao je. Kritizirao je i rad pojedinih stručnih instituta i agencija, ustvrdivši da ne pružaju jednaku podršku svim sudionicima na tržištu.
LNG terminal
Govoreći o plinskoj infrastrukturi, ministar je istaknuo da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora o južnoj plinskoj interkonekciji s Bosnom i Hercegovinom. Najavio je i projekt plinske interkonekcije sa Srbijom, čime bi se, kako je rekao, dodatno ojačala sigurnost opskrbe i regionalna energetska stabilnost. Time bi se Srbiji omogućio pristup LNG terminalu na Krku, a za početni kapacitet potrebno je izgraditi oko 15 kilometara plinovoda. Prema njegovim riječima, Srbija pokazuje interes za taj projekt.
Osvrćući se na ulogu HEP-a, Šušnjar je rekao da samo snažna državna elektroenergetska kompanija može u kriznim situacijama jamčiti stabilnost sustava i sigurnost opskrbe. Smatra da HEP mora biti ambiciozniji i sam razvijati ključne proizvodne kapacitete, umjesto da ih kupuje od drugih developera.
Ministar je naglasio i potencijal geotermalne energije, uvjeren da Hrvatska u tom segmentu ima ozbiljne mogućnosti za proizvodnju električne energije. Istodobno je poručio da je razdoblje snažnog poticanja energije iz sunca i vjetra završeno te da se naknada za obnovljive izvore energije, koju plaćaju građani, neće povećavati.
Sunčane elektrane
Predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić podsjetio je da je u proteklih godinu dana puštena u rad sunčana elektrana Dugopolje, dok se radovi na velikom projektu sunčane elektrane Korlat odvijaju prema planu unatoč zahtjevnim vremenskim uvjetima. Istaknuo je i nastavak rasta broja solarnih elektrana priključenih na mrežu.
Oršulić je podsjetio i na doprinos HEP-a pomoći Ukrajini, naglasivši da Hrvatska dobro razumije posljedice ratnog razaranja elektroenergetske infrastrukture jer je tijekom Domovinskog rata pretrpjela štetu procijenjenu na 4,3 milijarde tadašnjih njemačkih maraka.
Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nicole McGraw ocijenila je hrvatsku ambiciju da postane regionalno energetsko čvorište kao dobru osnovu za jačanje partnerstva s američkim tvrtkama. Istaknula je da je LNG terminal znatno smanjio ovisnost Hrvatske i regije o ruskim energentima te se zauzela za snažniju suradnju američkih i hrvatskih kompanija u energetskim ulaganjima.
Nuklearna elektrana
Osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju Duško Čorak iznio je procjenu da bi Hrvatska do 2035. mogla imati izgrađenu nuklearnu elektranu. „Ako se odluka o investiciji donese ove godine i ako pripreme budu završene do 2027., gradnja bi mogla započeti 2028. Elektrana bi mogla biti u pogonu 2033., a najkasnije 2035. godine“, rekao je Čorak.
Dodao je da se godišnja potrošnja električne energije u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 20 teravatsati, a do 2050. mogla bi porasti na 37 do 42 teravatsata. To, prema njegovoj procjeni, znači potrebu za dodatnom proizvodnjom između 17 i 22 teravatsata godišnje te povećanje vršne snage na oko 5.400 megavata.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan govorio je o suradnji Agencije s kazahstanskom kompanijom KazMunayGas na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu. Podsjetio je da su prvi kontakti uspostavljeni na hrvatsko-kazahstanskom gospodarskom forumu u travnju 2025., nakon čega je kazahstanska strana Agenciji ponudila šest istražnih blokova, od kojih je Shygys procijenjen kao najperspektivniji.






