Kako su Monika i Josip trovali ‘hrvatsku grudu’: Za 4 milijuna eura
Zastupnica Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić zatražila je maksimalne zatvorske kazne za sve odgovorne za ilegalno odlaganje opasnog otpada na području Gospića te političku odgovornost nadležnih institucija.
“Nije bilo nikakve sumnje da su tlo i podzemne vode oko deponija ilegalno odloženog i zakopanog opasnog otpada u Gospiću onečišćeni. Dovoljno je bilo vidjeti osušena stabla oko deponija, jeziv prizor s jasnom porukom o utjecaju tog otpada na okoliš”, poručila je Radojčić.
Prema nalazima vještaka Geotehničkog fakulteta izrađenima po nalogu USKOK-a, na području Gospića zakopano je i rasuto oko 37.000 tona otpada. Riječ je, među ostalim, o ostacima obrade elektroničkog otpada, medicinskom otpadu, plastici i RDF-u.

PPK Velebit (Foto: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije)
Ekotoksičan otpad
Na lokaciji su utvrdili postojanje velike količine miješanog tehnogenog otpada koji je ekotoksičan otpad tj. onaj otpad koji predstavlja ili može predstavljati neposredan ili dugoročni rizik za okoliš. Pronašli su i olovo kojeg ima 1051 miligram po kilogramu tla, a ta koncentracija je 10 puta veća od dopuštene.
Utvrđeni su i konkretni učinci na okoliš, uključujući prijenos kontaminanata u biljke, uklanjanje vegetacijskog pokrova na površini od približno 17.796 m² te gubitak i degradaciju staništa
Nalazi su, prema priopćenju Možemo, pokazali visoke koncentracije opasnih PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta te da lokacija predstavlja aktivni izvor širenja onečišćenih voda u okoliš.

Dušica Radojčić.
(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Monika i Josip u središtu afere
U središtu afere nalazi se bračni par Josip i Monika Šincek. Istražitelji Josipa Šinceka smatraju organizatorom posla, odnosno čovjekom koji je osmislio sustav u kojem se na otpadu zarađivalo upravo tako da se nije propisno zbrinjavao. Njegova supruga Monika, prema sumnjama Uskoka, bila je važan dio poslovne i obiteljske mreže preko koje su se ugovarali poslovi, upravljalo tvrtkama i koordinirali ljudi na terenu.
Ovako su oni imali svoju računicu za trovanje hrvatskog tla. Zbrinjavanje otpada u europskim zemljama skupo se plaća, osobito kad je riječ o opasnom, medicinskom ili teško razgradivom otpadu.
Šincekovi su nudili niže cijene od konkurencije. Umjesto skupog i pravilnog tretiranja otpad koji bi dovezli u Hrvatsku mljeo se, zatrpavao zemljom i šljunkom ili miješao s građevinskim materijalom. Razlika između naplaćenog zbrinjavanja i jeftinijeg zakapanja ostajala je Šincekovima, sumnjaju istražitelji.

PPK Velebit (Foto: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije)
4 milijuna eura
Prema procjenama Europol-a, bračni par Šincek je ilegalnim zbrinjavanjem i zakopavanjem oko 35.000 tona opasnog otpada protupravno zaradio oko 4 milijuna eura. Prema službenim navodima USKOK-a, samo kroz umanjene porezne obveze i nelegalne naknade u Hrvatskoj tereti ih se za oko 466.000 eura direktne nezakonite koristi.
Prema Europolu i hrvatskim istražiteljima, otpad je u Hrvatsku stizao uglavnom iz Italije, Slovenije i Njemačke, dok je dio medicinskog otpada potjecao i iz hrvatskih bolnica.
U Gospiću se otpad dovozio u prostor nekadašnjeg PPK Velebita, gdje su korišteni silosi, otvorene površine i okolno zemljište. Kad je ponestalo prostora, raskrčen je i dio šume. Dio materijala, prema snimkama koje su dospjele u javnost, završavao je i na lokalnim odlagalištima.

Voda iz slavine, ilustracija (Foto: Pexels)
Vodoopskrbni sustav Gospića nije ugrožen
Prema dosad dostupnim informacijama, vodoopskrbni sustav Gospića nije ugrožen, no Možemo upozorava da bi trebalo hitno ispitati mogući utjecaj na druge vodoopskrbne sustave koji se opskrbljuju podzemnim vodama nizvodno od lokacije.
Dio podzemnih voda iz ličkog krškog bazena prirodnim podzemnim tokovima napaja izvore u podvelebitskom primorju i na otocima, zbog čega stranka traži ciljana i kontinuirana testiranja potencijalno ugroženih izvora i sustava.
Europarlamentarni zastupnik Možemo Gordan Bosanac u lipnju je na testiranje prisutnosti PFAS spojeva u organizmu u Bruxelles poslao sedmero stanovnika s gospićkog područja koji žive u blizini ilegalnog odlagališta. Rezultati analiza očekuju se u rujnu.
PFAS spojevi poznati su kao “vječne kemikalije” jer se vrlo teško razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu. Dugotrajna izloženost povezuje se s nizom zdravstvenih rizika, zbog čega Možemo traži daljnja ispitivanja mogućeg utjecaja onečišćenja na stanovnike tog područja.







