Neočekivano otkriće: Ono što se događa pod zemljom nakon gradnje pruge iz temelja mijenja prirodu
Opsežni radovi na izgradnji željezničkih pruga mogu iz temelja promijeniti svojstva tla (Foto: Pixabay)
Opsežni radovi na izgradnji željezničkih pruga mogu iz temelja promijeniti svojstva tla i mrežu podzemnih gljiva, stvarajući uvjete koji pogoduju invazivnim stranim biljkama na štetu autohtonih vrsta, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika iz Tropskog botaničkog vrta Xishuangbanna (XTBG) pri Kineskoj akademiji znanosti.
Studija, objavljena 2. srpnja u časopisu Journal of Environmental Management, pokazala je da izgradnja željeznice ne mijenja samo kemijski sastav tla i njegovu vlažnost, već i sastav gljivičnih zajednica koje žive ispod površine tla.
Kako bi istražili te promjene, znanstvenici su analizirali 84 istraživačke plohe koje su obuhvatile vegetaciju, tlo i gljive na 14 željezničkih postaja te u obližnjim netaknutim staništima uz novoizgrađenu željezničku prugu Kina – Laos u kineskoj pokrajini Yunnan.
Na područjima željezničkih postaja utvrđene su niže razine organskog ugljika u tlu, ukupnog dušika i vlage, uz višu pH vrijednost tla te promijenjen omjer hranjivih tvari. Te su promjene bile praćene značajnim preoblikovanjem zajednica gljiva u tlu, uz manju raznolikost njihovih sastava, ali veći broj biljnih patogenih gljiva i arbuskularnih mikoriznih gljiva.
Ekološke posljedice
Takve promjene u tlu imaju važne ekološke posljedice. Arbuskularne mikorizne gljive žive u simbiozi s biljkama te im pomažu u usvajanju vode i hranjivih tvari, što predstavlja veliku prednost u poremećenim tlima siromašnima hranjivim tvarima kakva se često nalaze uz željezničke koridore.
U usporedbi s obližnjim netaknutim područjima, vegetacija u blizini željezničkih postaja sadržavala je znatno više stranih biljnih vrsta, a one su zauzimale veću površinu i stvarale veću biljnu masu. Znanstvenici smatraju da građevinski radovi stvaraju nova slobodna staništa te unose sjeme i druge reproduktivne dijelove biljaka, čime pogoduju invazivnim vrstama koje zahvaljujući svojim prilagodbama i simbiozi s gljivama lakše naseljavaju takva poremećena područja.
„Naša analiza pokazuje da izgradnja željezničkih pruga potiče povećanje broja invazivnih biljnih vrsta kroz više međusobno povezanih procesa“, rekao je Li Weitao iz XTBG-a.
„To uključuje promjene u omjerima hranjivih tvari u tlu, smanjenje broja autohtonih biljnih vrsta i povećanje brojnosti potencijalno biljnih patogenih gljiva.“
Invazivne vrste
Od svih analiziranih čimbenika, upravo se smanjenje broja autohtonih biljaka pokazalo najsnažnije povezanim s povećanjem broja invazivnih vrsta. To potvrđuje da slabljenje prirodne otpornosti ekosustava predstavlja jedan od glavnih pokretača širenja invazivnih biljaka uz željezničke koridore.
Istraživači su također otkrili da se s porastom geografske širine smanjuje prosječna evolucijska udaljenost između stranih i autohtonih biljnih vrsta, što upućuje na promjenu mehanizama koji određuju uspješnost invazije.
U tropskim područjima bogatim vrstama uspješne invazivne biljke uglavnom su evolucijski različite od domaćih vrsta. Nasuprot tome, u umjerenom klimatskom pojasu veće izglede za uspješno naseljavanje imaju strane vrste koje su evolucijski bliske autohtonima, što odgovara teoriji okolišne selekcije i prethodne prilagođenosti.
Međutim, taj prirodni obrazac bio je znatno slabije izražen u područjima oko željezničkih postaja, gdje je poremećaj uzrokovan izgradnjom nadvladao uobičajene ekološke procese.
Znanstvenici ističu da željeznički koridori nisu samo pasivni putovi kojima se šire invazivne biljke, nego aktivno mijenjaju ekosustave.
„Naši rezultati pokazuju da željeznice mogu poticati invazije biljaka ne samo olakšavanjem njihova širenja, već i mijenjanjem lokalnih okolišnih uvjeta i strukture biljnih zajednica“, zaključio je Zheng Yulong iz XTBG-a.






