Minus 50 stupnjeva i mjeseci potpune tame: Znanstvenici idu na kraj svijeta u brodu koji će zamrznuti u ledu
Tara Ocean Polar Station (Foto: Tara Ocean Polar Station)
Osmomjesečna ekspedicija uskoro kreće iz Norveške s misijom otkrivanja novih vrsta prije nego što klimatska kriza i onečišćenje nepovratno promijene sjeverni ocean.
Šest znanstvenika i šest članova posade sljedećeg će mjeseca otputovati u Kirkenes, udaljeni arktički grad na krajnjem sjeveru Norveške, nedaleko od ruske granice, kako bi započeli odiseju prema jednom od najnegostoljubivijih, najnepristupačnijih i najmanje istraženih područja na Zemlji. Ondje će se ukrcati na futuristički plutajući laboratorij, francuski izgrađenu polarnu postaju Tara.
Čeka ih surovo i izolirano okruženje, mjeseci potpune tame i temperature koje se spuštaju do minus 50 Celzijevih stupnjeva. Nakon dolaska u Norvešku 14. kolovoza čekat će povoljne uvjete i ledolomac koji će im otvoriti prolaz.
Potom će krenuti na osmomjesečno putovanje tijekom kojeg će prezimiti na 26 metara dugom i 16 metara širokom plovilu posebno projektiranom da ostane zarobljeno u morskom ledu te zajedno s njim polako pluta preko Sjevernog pola prema Grenlandu.

Tara Ocean Polar Station (Foto: Tara Ocean Polar Station)
Važni podaci
Njihova je misija prikupiti podatke o utjecaju klimatskih promjena i onečišćenja na jedinstvene, složene i još uvijek uglavnom nepoznate ekosustave središnjeg Arktičkog oceana, jednog od najosjetljivijih područja na svijetu, prije nego što se nepovratno promijene.
„Gubimo vrste prije nego što ih uopće stignemo otkriti“, kaže Romain Troublé, mikrobiolog koji je postao pomorac i izvršni direktor Zaklade Tara Ocean, francuske filantropske organizacije. „Zato smo ondje kako bismo ih dokumentirali. U sljedećih 20 godina sve će se promijeniti.“
Za svoj rad na razvoju polarne postaje Troublé je ovog tjedna dobio prestižnu Shackletonovu medalju.
Časopis Nature 2023. godine opisao je njega i Étiennea Bourgoisa, suosnivača Zaklade Tara Ocean, kao „vizionarske mislioce“. U uvodniku su višegodišnju ekspediciju prvog broda Tara, jedrenjaka koji je istraživao koraljne grebene Tihog oceana i čija su istraživanja pridonijela razvoju teorija o nastanku grebena i bioraznolikosti, usporedili s povijesnim ekspedicijama poput one koju je Charles Darwin proveo na brodu HMS Beagle između 1831. i 1836. godine.
Neistražen prostor
Ranija verzija jedrenjaka Tara plovila je Arktikom 2006. godine kako bi dovršila transpolarni drift, tek drugu takvu ekspediciju u središnjem Arktiku nakon što je norveški istraživač Fridtjof Nansen prvi uspješno izveo takvo putovanje brodom Fram između 1893. i 1896. godine.
„Odlučili smo da to želimo ponovno učiniti u budućnosti, uz više sredstava i bolje mogućnosti“, kaže Troublé, nećak Agnès Troublé, suosnivačice Zaklade Tara Ocean, poznatije kao modne dizajnerice agnès b. „Prilično dobro poznajemo dubine Arktika i njegove fizikalne značajke, ali o životu, odnosno biološkom aspektu, znamo vrlo malo. To je potpuno neistražen prostor.“
Idejni koncept postaje osmislili su Agnès Troublé i Bourgois, dok je Romain Troublé osigurao potrebnih 26 milijuna eura financiranja i organizirao cijelu misiju. Kaže da je to uključivalo brojne izazove, od okupljanja znanstvenika iz 15 zemalja do rješavanja „ljudskog izazova“ života i rada posade u iznimno zahtjevnim uvjetima.

Tara Ocean Polar Station (Foto: Tara Ocean Polar Station)
Potpuno izolirani
Znanstvenici i članovi posade bit će potpuno izolirani. Iako bi u slučaju nužde mogli biti spašeni, pomoć bi do njih mogla stizati i tjedan dana. Ovo je tek prva etapa plana koji predviđa deset uzastopnih ekspedicija tijekom sljedećih 20 godina, s ciljem prikupljanja podataka koji bi potaknuli donošenje politika za bolju zaštitu Arktika.
Riječ je o utrci s vremenom. Arktik se zagrijava tri do četiri puta brže od ostatka planeta, a morski led koji je nekoć štitio ovu regiju ubrzano se topi, izlažući more sve većim prijetnjama poput brodskog prometa, ribolova, rudarenja i onečišćenja.
Dr. Nina Schuback, biološka oceanografkinja koja će privremeno napustiti rad u Švicarskom polarnom institutu kako bi se pridružila ekspediciji, kaže:
„Znamo da se središnji Arktički ocean mijenja iznimno brzo. Promjene u ledu možemo pratiti satelitskim podacima, ali kada je riječ o utjecaju na živi svijet, vrlo je teško prikupiti potrebne podatke.“
Polarna noć
Arktički ocean i morski led održavaju složenu mrežu života, od polarnih medvjeda, morževa i bijelih kitova beluga do mikroorganizama poput ledenih algi koje čine temelj hranidbenog lanca.
Schuback i njezini kolege uzorkovat će mikroorganizme iz morske vode kroz središnji otvor na postaji, takozvani „mjesečev bazen“ (moon pool), koji će služiti i kao polazišna točka za ronioce, podvodne dronove i daljinski upravljana podvodna vozila. Nadaju se da će otkriti nove vrste prilagođene ovom jedinstvenom području u kojem Sunce gotovo pola godine uopće ne izlazi iznad horizonta.
Schuback, koja je prošla iznimno zahtjevan selekcijski postupak, usporediv s odabirom kandidata za rad na Međunarodnoj svemirskoj postaji, priznaje da je istodobno „uzbuđena i uplašena“ zbog izazova polarne zime.
„Nikada nisam doživjela polarnu noć. Najviše me plaši tama. Čovjek se umori“, kaže te dodaje: „Puno vježbam, ali na tako maloj platformi bit će teško održavati rutinu.
No vrijeme će brzo proći. Pred nama su uzbudljiva znanstvena istraživanja, a koliko često čovjek dobije priliku sudjelovati u nečemu ovakvom? Osjećam se iznimno privilegirano.“






