Grad Zagreb ide u 2.0 verziju plavih vrećica: ‘Ovo će biti puno pravednije’
Na fotografiji: Dragan Vulin i Ana Pavičić Kaselj (foto: Motus Media)
Medijska kuća Motus Media i portal Energreen organiziraju dvodnevnu konferenciju “ENERGREEN – Od otpada do energije”, u Maistra City Vibes Hotelu International, Miramarska Cesta 24, u Zagrebu, koja okuplja ključne aktere iz područja okoliša, energetike, javnih politika i gospodarstva. Program je podijeljen u dvije tematske cjeline.
Prvi dan (21.4.) posvećen je gospodarenju otpadom, s naglaskom na najosjetljivija i društveno najkonfliktnija pitanja, od zbrinjavanja radioaktivnog otpada do učinkovitosti postojećeg sustava centara za gospodarenje otpadom.
Drugi dan (22.4.) je fokusiran na energiju, konkretno na sigurnost opskrbe, stabilnost sustava te izazove i prilike razvoja obnovljivih izvora u novim regulatornim okolnostima.
Prvi dan konferencije, u utorak, 21. travnja od 10 sati, pratite u ovom članku uživo u pisanom obliku.
10.10 Započela je konferencija koju je otvorila direktorica Marija Dekanić koja je poručila: „Živimo u vremenu u kojem događanja oko nas ne možemo promatrati kao probleme daleko od nas nego kao svjesnu odluku hoćemo li stajati na mjestu ili raditi na rješenjima za bolju budućnost. Teme o kojima danas i sutra govorimo nisu više pitanja izbora nego nužnosti.“
Nazočnima se obratila Dunja Mazzocco Drvar, v.d. pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba. „Svake godine Hrvatska proizvede 1,9 milijuna tona komunalnog otpada. Naši susjedi otpad pretvaraju za toplinsku i električnu energiju. Gradska skupština je usvojila novi plan gospodarenja otpadom, plan definira ključne mjere. Pravilnim gospodarenjem otpadom možemo smanjiti količine otpada, ponovno uporabiti“, poručila je.
Riječ je preuzela ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. „Smatram ovu konferenciju dobrodošlom i vrlo vrijednom jer otvara bitne teme koje izazivaju interes u društvu. Kad govorimo o gospodarenju otpadom, Mazzocco Drvar je spomenula jedan od podataka koji se odnosi na komunalni otpad a njega ima milijun i 800 tisuća tona. Hrvatska stvara godišnje negdje oko 7 milijuna i 600 tisuća tona, ti se postotci smanjuju, ali još uvijek nedovoljno“, naglasila je.

Marija Dekanić (foto: Motus Media)
10.30 Razgovor 1 na 1
Moderira ga stručnjak za medije i komunikaciju, osnivač i vlasnik tvrtke Krizno komuniciranje Tomislav Cerovec.
Što se tiče centara za gospodarenja otpadom, ministrica Vučković je istaknula da se uglavnom odnosi na javni sektor. „Mi smo od ona prva dva koja su bila izrađena na Sjeveru Jadrana završili treći, u 2025. smo imali testni pogoni i sada i puni za Vinjane Donje. Otklonili smo okolišna pitana koja su prethodila za vrlo važni dalmatinski centar. U planu smo zacrtali da bismo trebali imati 11 centara za gospodarenjem otpadom do 2028. Imamo u planu izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom. Što se tiče edukacije, s njom treba nastaviti i intenzivnije. Hrvatska je tu napravila znatne korake. Uložili smo u sortirnice i nastavit ćemo ulagati“, kazala je.
„Kad govorimo o zelenoj tranziciji, smatram opravdanim što Europa želi biti lider. Svima treba biti jasno da koncept ne možemo uspjeti ako ćemo tjerati ljude da žive lošije, ljudi ne žele živjeti lošije. Moramo imati konkretno gospodarstvo. Zelena tranzicija mora funkcionirati na svom nivou krivulje“, istaknula je ministrica.

Marija Vučković (foto: Motus Media)
11.00 Uvodno izlaganje „Od otpada do energije: može li Hrvatska (pre)okrenuti igru?“
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Mirko Budiša poručio je da je u Europskoj uniji prisutan rast proizvodnje komunalnog otpada u zadnjih deset godina, dok je u Hrvatskoj u istom razdoblju taj rast nekoliko puta veći od razine EU-a.
„U EU se odlaže oko 24 posto komunalnog otpada. Često se vidimo lošijim nego što jesmo, imamo dobar napredak te smo smanjili odlaganje otpada s 94 na 51 posto. U Hrvatskoj se uočava praznina između recikliranja i odlaganja. Slijedi nam izgradnja nekoliko postrojenja. Što hoćete bolju zaštitu okoliša i standarde, troškovi su veći“, istaknuo je Budiša.

Mirko Budiša (foto: Motus Media)
11.20 Uvod u panel – prezentacija „Radioaktivni otpad u Hrvatskoj“
Direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško Josip Lebegner govorio je o zbrinjavanju radioaktivnog otpada. „Hrvatska se odlučila zbrinjavati radioaktivni otpad tako da prvo izgraditi skladište pa izgradi i odlagalište. Uskoro će se otvoriti u Finskoj prvo u svijetu, mi sa Slovencima govorimo o zajedničkom rješenju“, kazao je.
Između ostalog je naglasio kako trebamo zbrinuti 180 kubnih metara istrošenog nuklearnog goriva.
11.30 Razgovor 1 na 1 „Radioaktivni otpad u Hrvatskoj: rizik, odgovornost ili energetska realnost?“
Lebegner je nastavio o temi u razgovoru 1 na 1: „U skladište dolazi otpad niske i srednje aktivnosti i institucionalni otpad. Vojska ima određeni udio u količini. Fizički curenje otpada je nezamislivo, takav otpad ne može doći na Čerkezovac.“
Upozorio je na to da je Hrvatska jedina zemlja koja nema sustavno rješenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Priča o Čerkezovcu je započela nakon osamostaljenja Hrvatske. „Na početku se govorilo o četiri lokacije, 1997. je napravljena prva strategija prostornog uređenja. Godine 2016. se prvi put spominje Čerkezovac kao preferentna lokacija“, kazao je te je potvrdio da je sljedeća faza trajno odlagalište.
„Što se tiče radiološkog utjecaja, on bi bio nikakav“, naglasio je. „Ne postoji mehanizam koji bi skladište pretvorio u odlagalište.“
12.20 CASE STUDY “Projekt energana u Hrvatskoj”
Predsjednik Uprave C.I.O.S. GRUPA Raphael Clemens Barth govoreći o primjeni najboljih dostupnih tehnika u skladu s principima kružne ekonomije kazao je da je to napredna, jedinstvena i najsuvremenija infrastruktura za obradu otpada. „Postrojenja uključuju drobilice, jedinice za rezanje, MBO postrojenje (mehaničko-biološka obrada), WEEE postrojenja (obrada električnog i elektroničkog otpada), linije za sortiranje i kompostanu“.
U prezentaciji je spomenuo kako se više od 1.200.000 tona otpada prikuplja i obrađuje godišnje.
Govoreći o stanju u Hrvatskoj, kazao je: „Nema operativnog WtE postrojenja za komunalni otpad, veliko je oslanjanje na odlaganje otpada, ograničena je napredna infrastruktura za obradu, velik je potencijal za uporabu energije i usklađivanje s EU standardima“.
12:45 Razgovor 1 na 1 „Zelene tehnologije u Hrvatskoj“
Moderatorica razgovora je direktorica EduComm PR Renata Potočnik, a u razgovoru je direktor Zelene tehnologije Ivan Lukenda govorio o tome da se problem mora rješavati na mjestu nastanka.
„Rješenja s otpadom od hrane mogu biti vrlo jednostavna. Često razmišljamo o velikim sustavima. Ono čemu smo se posvetili je probati detektirati sve točke u kojima nastaje otpad od hrane.“
Istaknuo je dalje kako je 23 godine u području gospodarenja otpadom te da su prije 23 godine bili drugi problemi. „Kao društvo napredujemo. Radimo uvijek po principu ajmo prvo razumjeti problem i gdje nastaje pa probati pogoditi točku gdje možemo na njega odgovoriti.“

Ivan Lukenda (foto: Motus Media)
13:13 Razgovor 2 na 1: „Gradovi pod pritiskom: „Tko upravlja sustavom?“
Razgovor je moderirao Tomislav Cerovec, a o stanju u gradu Osijeku i Zagrebu govorili su zamjenik gradonačelnika Osijeka doc. dr. sc. Dragan Vulin te direktorica Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom Ana Pavičić Kaselj.
Za problem u Zagrebu, Pavičić Kaselj je istaknula da je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenjem otpadom. „Otpad trebamo gledati kao energent, iskoristivi resurs. Veći smo konzumenti i stvaramo sve više otpada“, rekla je.
„Osijek već dugi niz godina ulaže značajno u edukaciju od najniže dobi. Važno je razviti svijest zašto to činimo, zašto je važna zaštita okoliša. Sjećam se kao dijete one akcije ‘više cvijeća, manje smeća’, tada je bilo uobičajeno baciti ostatke hrane kroz prozor“, naglasio je Vulin.
„Neki građani kažu ‘koristim plave vrećice, a moj susjed ne koristi’. Idemo sada s 2.0 verzijom plavih vrećica koja će biti puno pravednija. Radimo na prijedlogu, svi ćete biti obaviješteni pravovremeno. Oni koji rade pravilno, bit će nagrađeni. Mijenja se model, vrlo se oprezno radi“, naglasila je Pavičić Kaselj.
„Grad Zagreb nije podizao cijenu usluge ni odvožnje otpada. Nije nam u cilju da podižemo cijene nego da se koriste plave vrećice“, istaknula je te je rekla da su plave vrećice uspjeh sam po sebi.
Prvi dan – Forum gospodarenja otpadom
Prvog dana raspravlja se o otpadu. Jedan panel posvećen je radioaktivnom otpadu u Hrvatskoj, s fokusom na sigurnost planiranog zbrinjavanja, dugoročne okolišne i zdravstvene rizike, odgovornost institucija te odnos prema lokalnim zajednicama i javnom povjerenju.
Drugi panel bavi se pitanjem gospodarenja otpadom u najveća četiri hrvatska grada (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), planovima za centre za gospodarenje otpadom, propitujući njihovu učinkovitost, opravdanosti postojećih modela, rastu troškova i pitanjima odgovornosti za moguća kašnjenja i propuštene ciljeve.


Drugi dan – Energetski forum
Drugog dana konferencije, 22.4., u središtu su energetske teme. Jedan panel posvećen je raspravi o prijedlogu zakona o nuklearnoj energiji u civilne svrhe, dok drugi panel donosi raspravu o tome kako Hrvatska gradi otporniji energetski sustav, koje su ključne investicije i politike u pripremi te kakvu ulogu u budućnosti mogu imati obnovljivi izvori, nove tehnologije i nuklearna energija.
Zajednička nit svih tema jest pitanje kako u uvjetima klimatskih, gospodarskih i društvenih pritisaka donijeti odluke koje su dugoročno održive, tehnički izvedive i društveno prihvatljive.









