Katastrofa na pomolu? Stručnjaci upozoravaju da bi Černobil mogao ponovno ‘eksplodirati’
Černobil (Foto: Pexels)
Neuspjeh u sanaciji zaštitne konstrukcije oko nuklearnog postrojenja mogao bi osloboditi „visoko radioaktivnu prašinu” koja „ne poznaje granice”, upozoravaju stručnjaci
Potencijalno urušavanje unutarnjeg zaštitnog skloništa za radijaciju u ugašenoj nuklearnoj elektrani Černobil u Ukrajini moglo bi dovesti do ispuštanja radioaktivnosti u okoliš, upozorio je Greenpeace u utorak, 14. travnja.
To dolazi samo nekoliko dana prije 40. obljetnice černobilske katastrofe, koja se i dalje smatra najgorom nuklearnom katastrofom na svijetu. Dana 26. travnja 1986., dok je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza, eksplodirao je reaktor u elektrani, kontaminirajući golemo područje koje obuhvaća Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju.
Nakon katastrofe, oko uništenog reaktora na brzinu je izgrađena unutarnja čelično-betonska konstrukcija, poznata kao sarkofag, kako bi se spriječilo daljnje curenje radijacije.
Godinama poslije, u studenome 2016., izgrađena je visokotehnološka metalna kupola nazvana New Safe Confinement (NSC), po cijeni od 1,5 milijardi eura, kako bi ojačala unutarnju zaštitnu strukturu.
Zašto su stručnjaci zabrinuti zbog Černobila?
Kijev je više puta optužio Rusiju da cilja elektranu otkako je Moskva pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, uključujući prošlu godinu, kada je ruski dron u veljači pogodio vanjsku oplatu.
Dok Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) isprva nije prijavila curenje radijacije, u prosincu je potvrdila da je udar drona oštetio čeličnu konstrukciju te da ona više ne blokira radijaciju.
Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je da je inspekcija „potvrdila da je zaštitna konstrukcija izgubila svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije, ali je također utvrdila da nema trajnih oštećenja nosivih konstrukcija ni sustava nadzora”.
Grossi je dodao da su određeni popravci provedeni, ali da je „sveobuhvatna obnova i dalje nužna kako bi se spriječilo daljnje propadanje i osigurala dugoročna nuklearna sigurnost”.
500 milijuna eura za popravke
Prošlog mjeseca francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot procijenio je da je za sanaciju kupole potrebno gotovo 500 milijuna eura.
„Večeras smo predstavili prvu financijsku procjenu štete koju je prouzročio ovaj dron, a ona iznosi oko 500 milijuna eura”, rekao je Barrot nakon predsjedanja sastankom ministara vanjskih poslova skupine G7 u ožujku.
Greenpeace je izvijestio da, unatoč određenim pokušajima popravka, zaštitni štit još nije u potpunosti obnovljen. Organizacija upozorava da to povećava rizik od ispuštanja radioaktivnosti, osobito u slučaju urušavanja unutarnje konstrukcije.
„To bi bilo katastrofalno jer se unutar sarkofaga nalaze četiri tone prašine, visoko radioaktivne prašine, gorivih peleta i goleme količine radioaktivnosti”, rekao je ranije ovog mjeseca za agenciju AFP viši nuklearni stručnjak Greenpeacea Ukrajina Shaun Burnie.
„A budući da se New Safe Confinement trenutačno ne može popraviti, on ne može funkcionirati kako je zamišljen, pa postoji mogućnost ispuštanja radioaktivnosti”, dodao je Burnie.
„Radioaktivne čestice ne poznaju granice”
Uklanjanje nestabilnih elemenata unutarnje zaštitne konstrukcije ključno je kako bi se spriječilo nekontrolirano urušavanje, priopćio je Greenpeace, no daljnje radove na lokaciji ometaju ruski kontinuirani napadi.
Uz upozorenje Greenpeacea, direktor elektrane Sergij Tarakanov također je upozorio da bi, ako bi raketa pala u blizini postrojenja, konstrukcija mogla biti izložena riziku od urušavanja zbog udara.
„A ono što nam je nesreća iz 1986. pokazala jest da radioaktivne čestice ne poznaju granice”, dodao je Tarakanov.






