Velika varka morskih dubina: Zašto privremeni porast broja riba zapravo najavljuje katastrofu
Ribe (Foto: Pexels)
Kronično zagrijavanje oceana dovodi do gotovo 20-postotnog godišnjeg smanjenja biomase riba, pokazuje novo istraživanje koje su proveli Museo Nacional de Ciencias Naturales, MNCN-CSIC, i Nacionalno sveučilište Kolumbije.
Istraživači su pritom utvrdili da ekstremni morski toplinski valovi ponekad mogu prikriti taj trend jer u pojedinim područjima privremeno uzrokuju porast populacija. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Ecology & Evolution.
Istraživanje je provedeno u Sredozemnom moru, sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku, a temelji se na analizi 702.037 procjena promjena biomase iz 33.990 ribljih populacija zabilježenih između 1993. i 2021. na sjevernoj hemisferi. Prikupljeni podaci ključni su za upravljanje ribarstvom i očuvanje morskih ekosustava, koji imaju važnu ulogu u prehrani svjetskog stanovništva, piše Phys.org.
Zona toplinske ugode
Morski toplinski valovi, koji su sve učestaliji, ne utječu jednako na sve vrste riba. Neke populacije bilježe gubitke, dok druge privremeno rastu. Istraživanje pokazuje da je presudna tzv. zona toplinske ugode, odnosno temperaturni raspon u kojem se pojedina vrsta optimalno razvija.
Kada toplinski val potisne populacije iz već toplih voda izvan tog raspona, njihova biomasa može pasti i do 43,4 posto. Suprotno tome, populacije u hladnijim područjima mogu privremeno profitirati od porasta temperature, s povećanjem biomase i do 176 posto.
Istraživač MNCN-a Shahar Chaikin upozorava da takvi nagli porasti biomase u hladnijim vodama mogu stvoriti pogrešan dojam povoljne situacije za ribarstvo.
Šokantna prognoza do 2050.: Što više palimo klime, to će vani biti toplije
Stresni čimbenik
Ako se kvote povećaju na temelju privremenog rasta uzrokovanog toplinskim valom, postoji rizik od kolapsa populacija kada se temperature vrate u uobičajene okvire ili kada ponovno prevlada dugoročni trend zagrijavanja.
Dugotrajni pad biomase uzrokovan stalnim porastom temperature mora, prema istraživačima, predstavlja glavni stresni čimbenik za morske vrste.
Kada se ukloni utjecaj kratkoročnih ekstremnih vremenskih pojava, podaci pokazuju da je kronično zagrijavanje povezano s trajnim godišnjim padom biomase i do 19,8 posto, pojašnjava Chaikin.
Istraživač Nacionalnog sveučilišta Kolumbije Juan David González Trujillo dodaje da, za razliku od kratkotrajnih i promjenjivih ekstremnih događaja, dugotrajno zagrijavanje neprekidno vrši negativan pritisak na populacije riba u Sredozemlju, sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku.
Kako unaprijediti upravljanje ribarstvom
Autori upozoravaju da tradicionalni modeli upravljanja ribarstvom više ne prate dinamiku klimatskih promjena. Kako bi se osigurala budućnost globalnih ribljih resursa, predlažu trostupanjski okvir koji uključuje brze reakcije, dugoročno planiranje i međunarodnu suradnju.
Morski toplinski valovi mogu uzrokovati nagle i drastične padove biomase, osobito na toplijim rubovima rasprostranjenosti vrsta. Stoga je, u kratkom roku, potrebno uspostaviti planove prilagođene klimatskim promjenama koji predviđaju brze zaštitne mjere čim se pojave takvi ekstremni događaji.
Istodobno je nužno voditi računa o postupnom i trajnom padu biomase uzrokovanom kroničnim zagrijavanjem oceana. Održivo upravljanje treba se temeljiti upravo na tom dokumentiranom dugoročnom trendu.
Pet laži o obnovljivoj energiji u koje i dalje vjeruju milijuni, istina će vas iznenaditi
Međunarodna koordinacija
Kako se vrste nastoje zadržati unutar svojeg temperaturnog raspona, one pritom prelaze državne granice. Jedna populacija može opadati u jednoj zemlji, a istodobno rasti u drugoj. U takvim okolnostima statični modeli upravljanja postaju zastarjeli, upozorava Chaikin, ističući potrebu za međunarodnom koordinacijom i zajedničkim sporazumima o upravljanju resursima.
Iako populacije na hladnijim rubovima rasprostranjenosti mogu pružiti privremene ribolovne prilike, autori upozoravaju da to ne smije skrenuti pozornost s ukupne krize.
Miguel B. Araújo iz MNCN-CSIC-a ističe da upravitelji moraju vrlo pažljivo uravnotežiti lokalne poraste s dugoročnim padovima kako bi izbjegli prekomjerni izlov. Kako se zagrijavanje oceana nastavlja, jedina održiva strategija jest usmjeravanje na dugoročnu otpornost, uz planiranje mjera koje uzimaju u obzir očekivani pad biomase u sve toplijim morima.







