Nisu samo nuklearke: Doznajte zašto obične rukavice iz bolnica moraju u posebno skladište
Vizualizacija dugoročnog skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad (Screenshot: Fond za financiranje razgradnje NEK/YouTube)
Kada se spomene radioaktivni otpad, većina nas prvo pomisli na nuklearne elektrane i masivne olovne spremnike. Ipak, stvarnost je mnogo bliža našoj svakodnevici nego što mislimo. U kategoriju radioaktivnog tereta koji Hrvatska mora zbrinuti ulaze i sasvim obični predmeti poput medicinskih rukavica, zaštitnih maski, igala i epruveta koje svakodnevno koriste naši liječnici i znanstvenici. Upravo je za takav, takozvani institucionalni otpad, Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada predstavio novu vizualizaciju skladišta u Čerkezovcu. Doznajte kako će izgledati objekt koji će do 2060. godine čuvati oko 100 kubičnih metara materijala bez kojeg moderna medicina i industrija ne bi mogle funkcionirati
Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada objavio je vizualizaciju skladišne građevine namijenjene institucionalnom radioaktivnom otpadu. Riječ je o objektu u kojem bi se, prema jasno definiranim procedurama, zaprimljeni paketi otpada razvrstavali i smještali u odgovarajuće skladišne zone.
Prema procjenama, do 2060. godine količina institucionalnog otpada u Hrvatskoj dosegnut će oko 100 kubičnih metara. U taj iznos ulazi postojeći otpad koji se trenutačno skladišti na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, kao i otpad koji će nastati u medicini, industriji, znanosti i drugim djelatnostima do 2060. godine.
Samo postojeći institucionalni otpad u ta dva zagrebačka skladišta iznosi oko 11,5 kubičnih metara. Riječ je o nisko i srednje radioaktivnom otpadu.
U Zagrebu će se 21. i 22. travnja 2026. održati dvodnevna konferencija „ENERGREEN – Od otpada do energije” u organizaciji portala Energreen i tvrtke Motus Media. Dvodnevni program bit će upriličen u prostoru WESPA Business & Loungea, u sklopu Green Gold centra na adresi Radnička cesta 50. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no svi zainteresirani trebaju prethodno ispuniti online prijavnicu. Prijava je obvezna za osiguravanje mjesta, s obzirom na ograničen kapacitet dvorane i organizacijske zahtjeve događanja.
Što je radioaktivni otpad i kako nastaje
Radioaktivni materijali već desetljećima imaju široku primjenu. U medicini se koriste u radioterapiji, nuklearnoj medicini i laboratorijskim istraživanjima. U industriji služe kao izvori zračenja, primjerice u radiografiji i kalibraciji, a primjenjuju se i u znanstvenim institutima.
Njihovom uporabom nastaje radioaktivni otpad. To mogu biti iskorišteni izvori zračenja, ali i zaštitna oprema i potrošni materijal poput rukavica, igala, epruveta i šprica na kojima su ostali tragovi radioaktivnih tvari.
Radioaktivni otpad nastaje i radom nuklearnih elektrana. Hrvatska je suvlasnica Nuklearna elektrana Krško te je, temeljem međudržavnog ugovora sa Slovenijom, odgovorna za zbrinjavanje polovice otpada koji ondje nastaje. U tom slučaju riječ je uglavnom o zaštitnim odijelima, filtrima za vodu, alatima i drugom materijalu koji je tijekom rada elektrane postao kontaminiran.
Vrste radioaktivnog otpada u Hrvatskoj
Hrvatska je 2018. godine usvojila Nacionalni program za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u skladu s obvezama koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Prema tom programu, radioaktivni otpad u Hrvatskoj obuhvaća:
- institucionalni radioaktivni otpad, odnosno nisko i srednje radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja iz medicine, industrije, znanosti, vojne i javne uporabe
- polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, uključujući i otpad koji će nastati razgradnjom elektrane
- polovinu visoko radioaktivnog otpada, odnosno istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško
- rezidue prirodno radioaktivnih materijala, poznate kao NORM
U Republici Hrvatskoj ne nastaje visoko radioaktivni otpad, osim udjela koji proizlazi iz suvlasništva nad elektranom u Krškom.
Važno je napomenuti da sanacija lokacija s povišenim koncentracijama prirodno radioaktivnih materijala nije obveza Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, nego vlasnika lokacije i jedinice lokalne samouprave, uz nadzor nadležnih tijela.
Zagrebačka skladišta
U Zagrebu postoje dva skladišta institucionalnog radioaktivnog otpada.
U skladištu pri Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada nalazi se oko 1,5 kubičnih metara otpada. Tijekom 2006. godine ondje je, uz pomoć Međunarodne agencije za atomsku energiju i pod nadzorom tadašnjeg Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, provedena sanacija koja je uključivala karakterizaciju, razvrstavanje i kondicioniranje otpada.
U skladištu Instituta Ruđer Bošković pohranjeno je oko 10 kubičnih metara otpada.
U oba slučaja otpad je kondicioniran, smješten u spremnike te su skladišta sanirana i zatvorena. Novi institucionalni otpad trenutačno se skladišti kod samih proizvođača, odnosno vlasnika, dok se ne uspostavi trajno rješenje na nacionalnoj razini.
Planirano je da se institucionalni radioaktivni otpad u budućnosti zbrinjava u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, za koji je sada predstavljena vizualizacija skladišne građevine. Cilj je osigurati centralizirano, nadzirano i dugoročno sigurno skladištenje otpada koji nastaje u Hrvatskoj.







