Plaćate meso dvostruko: Jednom u trgovini, a drugi put da ni ne znate
Meso (Foto: Pexels)
Dok se Europa bori s nikad ekstremnijim klimatskim promjenama, vaši novčanici iz sjene, kroz europske poticaje, financiraju upravo ono što planet gura preko ruba
Novo, šokantno izvješće organizacije Foodrise razotkrilo je duboki jaz u srcu europske poljoprivrede. Nevjerojatnih 39 milijardi eura novca poreznih obveznika godišnje odlazi na subvencioniranje mesa i mliječnih proizvoda, dok proizvodnja zdrave, biljne hrane dobiva tek mrvice sa stola.
Kako je moguće da uzgoj govedine dobiva 580 puta više poticaja od leće ili graha? I zašto EU svjesno podržava industriju čiji je ugljični otisak po porciji jednak vožnji automobilom od gotovo 80 kilometara? Doznajte tko zapravo profitira od vašeg poreza i kakav se „akcijski plan” sprema kako bi se zaustavilo ovo, prema riječima stručnjaka, skandalozno rasipanje javnog novca.
- Porezni apsurd: Od ukupno 51 milijarde eura poljoprivrednih poticaja, čak 39 milijardi odlazi na proizvode životinjskog podrijetla.
- Klimatski paradoks: Proizvodnja mesa uzrokuje preko 80 % emisija iz hrane u EU, ali i dalje uživa najveću financijsku potporu.
- Plan za budućnost: Sve su glasniji zahtjevi za Akcijski plan za biljnu prehranu do 2026. koji bi prekinuo nepravednu raspodjelu sredstava.
Subvencioniranje mesa
Europsku uniju poziva se da uvede Akcijski plan za prehranu temeljenu na biljnim namirnicama kako bi potaknula održive prehrambene navike i pomogla poljoprivrednicima u prelasku s proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda, piše Euronews.
Namirnice koje štetno utječu na klimu, poput crvenog mesa, u velikoj se mjeri podupiru subvencijama EU-a, što je opisano kao „skandalozno“ korištenje novca poreznih obveznika.
Novo izvješće organizacije Foodrise pokazalo je da je Zajednička poljoprivredna politika EU-a 2020. godine usmjerila više subvencija na proizvodnju namirnica životinjskog podrijetla s visokim emisijama nego na biljne namirnice.
Hrana životinjskog podrijetla primila je oko 77 posto ukupnih sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 39 milijardi eura od ukupno 51 milijarde eura potrošene te godine.
Govedina i janjetina, koje se dosljedno ističu kao najveći pojedinačni izvori klimatske štete, 2020. godine dobile su oko 580 puta više subvencija nego mahunarke poput leće i graha.
Mliječni proizvodi primili su procijenjeno 554 puta više sredstava iz Zajedničke poljoprivredne politike nego orašasti plodovi i sjemenke iste godine, dok su meso i mliječni proizvodi zajedno dobili više od deset puta više subvencija nego proizvodnja voća i povrća.
„Skandalozno je da milijarde eura novca poreznih obveznika usmjeravamo na industriju koja izravno šteti našim klimatskim ciljevima.”
Zašto su meso i mliječni proizvodi loši za okoliš?
Namirnice životinjskog podrijetla čine između 81 i 86 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane u EU-u, iako osiguravaju procijenjenih 32 posto kalorija i 64 posto proteina.
Na globalnoj razini, proizvodnja hrane i poljoprivreda odgovorne su za trećinu ukupnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva.
Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, porcija govedine od 100 grama odgovara vožnji od 78,7 kilometara, pri čemu se oslobađa 15,5 kilograma ekvivalenta ugljikova dioksida.
Ugljični otisak stočarske proizvodnje znatno je porastao posljednjih desetljeća, potaknut modernim industrijskim praksama uzgoja i velikim brojem životinja.
Uzgoj soje
Prema organizaciji Greenpeace, oko 60 posto svih sisavaca na planetu čini stoka, dok su samo četiri posto divlje životinje, a preostalih 36 posto ljudi. Perad iz uzgoja čini oko 70 posto svih ptica.
Svaka životinja uzgojena za stočarstvo zahtijeva velike količine hrane i prostora, što pogoduje razvoju industrijskih farmi u kojima su životinje veći dio života zatvorene, te dovodi do krčenja šuma, travnjaka i močvara koje apsorbiraju ugljik. Brojne istrage pokazale su da potražnja za sojom potiče krčenje amazonske prašume.
Suprotno uvriježenom mišljenju, soja se ne uzgaja primarno za prehranu ljudi, nego za stočnu hranu. Prema podacima organizacije WWF, gotovo 80 posto svjetske proizvodnje soje koristi se za prehranu stoke, a proizvodnja se u posljednja dva desetljeća udvostručila.
„Govedina i janjetina dobivaju 580 puta više subvencija nego mahunarke, dok mliječna industrija dobiva 554 puta više od orašastih plodova.”
Metan i gnojiva
Upravo je to srž problema onečišćenja koje uzrokuje stočarstvo, uz druge čimbenike poput uporabe umjetnih gnojiva i emisija metana koje proizvode krave.
U proces proizvodnje i potrošnje hrane uvodi se dodatni korak, pri čemu se voda, usjevi i energija troše na uzgoj hrane za životinje umjesto da se izravno konzumiraju biljni proizvodi.
Prema izvješću organizacije Compassion in World Farming, od svakih 100 kalorija usjeva kojima se hrane životinje dobije se tek 40 kalorija u obliku mlijeka, 12 kalorija u obliku piletine i samo tri kalorije u obliku govedine.
„Nepravedne“ subvencije EU-a
„Skandalozno je da se tako nepravedan udio subvencija EU-a, vrijedan milijarde eura novca poreznih obveznika, usmjerava na podupiranje proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda s visokim emisijama i na iskrivljavanje europskih prehrambenih navika“, izjavio je Martin Bowman iz organizacije Foodrise.
„Zajednička poljoprivredna politika nalazi se na prekretnici, a europski donositelji odluka imaju veliku priliku promijeniti smjer i poduzeti potrebne mjere za pravednu tranziciju prema zdravoj i održivoj prehrani bogatoj biljnim namirnicama.“
Bowman tvrdi da takva tranzicija može povećati prihode poljoprivrednika, smanjiti ovisnost EU-a o uvozu, ublažiti klimatske promjene i poboljšati zdravlje europskih građana.
„U najmanju ruku, biljne namirnice zaslužuju pravedniji udio subvencija iz Zajedničke poljoprivredne politike kako bi mogle ravnopravno konkurirati“, dodao je.
„Ova sramotna uporaba sredstava EU-a za promicanje mesa i mliječnih proizvoda građanima EU-a, koja je izravno suprotna ciljevima EU-a u području zdravlja i klime, mora odmah prestati.“
„Od svakih 100 kalorija usjeva kojima hranimo stoku, u obliku govedine dobijemo natrag tek 3 kalorije — to je energetski poraz.”
Akcijski plan
Bowman je pozvao europske donositelje odluka da uvedu Akcijski plan za prehranu temeljenu na biljnim namirnicama, kojim bi se promicala biljna prehrana duž cijelog lanca opskrbe, kao i fond za potporu poljoprivrednicima u prelasku sa stočarstva na biljnu proizvodnju.
Europska komisija je 2024. godine objavila izvješće Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede EU-a, u kojem se zaključuje da je „ključno“ pomoći potrošačima da prihvate prijelaz na biljne namirnice.
„Europska komisija trebala bi do 2026. razviti Akcijski plan EU-a za biljne namirnice kako bi ojačala lance opskrbe biljnom hranom, od poljoprivrednika do potrošača“, navodi se u izvješću.






