Dijeli se 7 milijardi eura: Saznajte kako do novca prije nego što računi skoče u nebo
Grijanje (Foto : Danijel Soldo / CROPIX)
Nova sredstva nadovezuju se na 4 milijarde eura koje su već unaprijed osigurane za Socijalni klimatski fond, što znači da će državama članicama EU-a prije 2028. ukupno biti dostupno 7 milijardi eura
Europska investicijska banka (EIB) mobilizira 3 milijarde eura kako bi se ublažio očekivani rast računa za energiju povezan s nadolazećim porezom Europske unije na ugljik u cestovnom prometu i zgradama, navodi se u priopćenju Europske komisije.
Sredstva su rezultat pritiska Europskog parlamenta, koji je pozivao izvršno tijelo EU-a da ih stavi na raspolaganje prije nego što novi porez stupi na snagu 2028. godine, kako bi se najranjivijim skupinama omogućilo lakše suočavanje s tranzicijom.
Prema novom sustavu, energetske kompanije morat će kupovati dozvole za svoje emisije ugljika, što će energiju iz fosilnih goriva učiniti skupljom. Cilj ove odluke je potaknuti širu primjenu električnih vozila i dizalica topline te povećati energetsku učinkovitost kako bi se smanjila potražnja, što bi u konačnici trebalo pridonijeti smanjenju emisija CO₂, piše Euronews.
Reakcija zastupnika
Procjene upućuju na to da bi ograničenje emisija u okviru novog poreza na ugljik moglo do 2030. smanjiti emisije za 42 posto u odnosu na razine iz 2005. godine. Međutim, proširenjem određivanja cijene ugljika na zgrade i cestovni promet, EU uvodi regulaciju koja će utjecati na svakodnevni život građana koji se već suočavaju sa stambenom krizom i visokim cijenama energije.
Skupina europskih zastupnika prošlog je listopada zatražila od povjerenika za energetiku Dana Jørgensena da se pozabavi rastom računa za energiju prije proširenja europskog tržišta ugljika, odnosno Sustava trgovanja emisijama 2 (ETS2), koji bi trebao obuhvatiti emisije CO₂ iz automobila, kombija i zgrada.
„Ulaganja u javni prijevoz, obnovu domova i rješenja mobilnosti s nultim emisijama zahtijevaju vrijeme kako bi donijela opipljive koristi. Bez ranih i ciljanih mjera, poput unaprijednog korištenja prihoda, ETS2 riskira da bude percipiran manje kao klimatsko rješenje, a više kao financijski teret“, napisali su zastupnici u pismu.
Trump izvukao tajno oružje za ugljen: ‘Ugljenko’ je razbjesnio aktiviste
Elitistički simbol
Zakonodavci i dalje upozoravaju da bi novi porez na ugljik mogao postati simbol elitističke klimatske politike odvojene od svakodnevne stvarnosti građana.
„Vrlo je važno da ljudi vide mogućnosti prije nego što cijena stupi na snagu, kako bismo imali dobre primjere diljem Europe“, navodi se u priopćenju od 5. veljače koje potpisuju europarlamentarci Peter Liese iz Europske pučke stranke, Mohammed Chahim iz skupine Socijalista i demokrata te Lena Schilling iz Zelenih.
Očekuje se da će se prihodi od ETS2 znatno povećati kada porez stupi na snagu. Države članice bit će zakonski obvezne ta sredstva koristiti za socijalni klimatski fond Unije i za socijalne mjere kojima će se ublažiti poskupljenja povezana s ETS2.
Unaprijedno financiranje
Energetski think tank EPICO ocijenio je da unaprijedno osiguravanje sredstava EIB-a „nije prekretnica“, ali bi moglo poslužiti kao kratkoročno rješenje koje će državama članicama pomoći u pripremi za socijalni učinak ETS2.
„Sada je ključno daljnje povećanje opsega i brzo, pametno korištenje sredstava, osobito u sektoru zgradarstva. Bez dovoljnog ranog ulaganja, ETS2 ostaje politički krhak. Unaprijedno financiranje predstavlja slamku spasa za početak primjene 2028. godine suočen s kontinuiranim protivljenjem mnogih država članica“, izjavio je izvršni direktor EPICO-a Bernd Weber.
Društveno pravedna tranzicija
Povjerenik za klimatsku akciju Wopke Hoekstra izjavio je da će se 3 milijarde eura dodijeliti državama članicama EU-a kako bi se podržala kućanstva s niskim i srednjim prihodima u prijelazu na čistu energiju. „Cilj je ubrzati uvođenje rješenja koja smanjuju troškove energije i prijevoza, poput dizalica topline i programa električnih vozila“, rekao je.
EIB će državama članicama posuditi 3 milijarde eura uz nacionalnu obvezu da se prihod od ETS2 vrati klimatskoj banci EU-a. I EIB i Komisija navode da je moguć i dodatni krug financiranja. Nova sredstva nadovezuju se na 4 milijarde eura koje su već unaprijed osigurane za Socijalni klimatski fond, što znači da će prije 2028. ukupno biti dostupno 7 milijardi eura.
„Vrlo je važno promijeniti narativ o ETS2. Mnogi govore o teretu, ali moramo se usredotočiti na rješenja. ETS2 stvara prihode, a tim prihodima države članice mogu podržati građane koji žele dekarbonizirati svoj prijevoz ili sustave grijanja“, stoji u priopćenju europskih zastupnika.
Socijalni leasing
Zastupnici su poručili da države članice „imaju obvezu“ približiti postojeća rješenja građanima, uključujući sustave socijalnog leasinga koji bi im omogućili kupnju gotovo beskamatnih čistih vozila.
„Nadam se da će države članice djelovati i iskoristiti sredstva u najvećoj mogućoj mjeri kako bi grijanje i cestovni promet postali jeftiniji“, rekao je zastupnik Chahim na konferenciji za novinare u četvrtak, naglasivši da njegova politička skupina „snažno zagovara socijalni leasing“ za najranjivije skupine.
„ETS2 je alat za društveno pravednu i planiranu tranziciju. Nadamo se da možemo dekarbonizirati i istodobno pomoći najranjivijim građanima“, dodao je nizozemski zastupnik.
Tiha promjena pravila: Što EU zapravo planira s automobilima nakon 2035.
Pristupačna električna vozila
Prema organizaciji Transport & Environment (T&E), jedan od načina na koji bi vlade mogle ublažiti učinak ETS2 jest upravo socijalni leasing.
Organizacija je objavila istraživanje prema kojem bi do 2032. do 3 milijuna kućanstava s niskim ili umjerenim prihodima u ruralnim područjima Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije i Poljske moglo prijeći na električne automobile.
„Ovaj program, koji omogućuje da se pristupačna električna vozila po cijeni ispod 25.000 eura uzimaju u leasing po sniženim mjesečnim iznosima, od oko 130 do 215 eura, već postoji u Francuskoj i mogle bi ga uvesti i druge države članice EU-a“, navodi T&E.
EU-ov novi porez na ugljik odgođen do 2028.
Porez EU-a na ugljik u cestovnom prometu i zgradama trebao je stupiti na snagu 2027. godine u okviru klimatskog zakonodavstva Unije, no zabrinutost zbog njegova socijalnog učinka navela je Europsku komisiju da odgodi početak primjene ETS2 do 2028.
Poljska, Mađarska i Češka otvoreno su se protivile proširenju poreza, tvrdeći da njihove zemlje nisu spremne. U nedavnom pismu izvršnom tijelu EU-a, češki premijer Andrej Babiš zatražio je da se ETS2 odgodi „najmanje do 2030. godine“.
Zagovornici električne mobilnosti, međutim, upozoravaju da bi takvo odgađanje dovelo do većeg broja vozila koja više onečišćuju okoliš te obeshrabrilo prelazak na održivije alternative.
„Ova dodatna godina ne smije se shvatiti kao pritiskanje tipke za odgodu europskih napora u dekarbonizaciji cestovnog prometa“, navodi se u priopćenju Platforme za elektromobilnost, nevladine organizacije koja predstavlja cijeli lanac vrijednosti električne mobilnosti i sve oblike prijevoza.
„Odgađanje samo usporava djelovanje bez promjene ishoda i time povećava rizik daljnjih kašnjenja u ključnim odlukama. Suprotno tome, dodatnu pripremnu godinu treba aktivno i svrhovito iskoristiti kako bi ETS2 započeo na čvrstim temeljima, predvidivo i društveno pravedno.“






