Klimatska zabluda: Otapanje Antarktike neće spasiti ocean, događa se potpuna suprotnost
Antarktika (Foto: Pexels)
Nove znanstvene spoznaje do kojih su znanstvenici došli analizom sedimenata s dna Južnog oceana ukazuju na to da otapanje leda na Zapadnoj Antarktici možda neće pojačati sposobnost oceana da apsorbira ugljikov dioksid, suprotno dugogodišnjim pretpostavkama. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Geoscience otkriva neočekivanu povezanost između povijesnih promjena antarktičkog leda i rasta morskih algi u tom dijelu svijeta.
Znanstvenici su proučavali sediment bogat željezom koji su ogromni ledenjaci Zapadne Antarktike prije desetke tisuća godina unosili u Južni ocean tijekom razdoblja zagrijavanja. Željezo se smatra ključnim nutrijentom za morske alge i obično potiče njihov rast, što povećava sposobnost oceana da uklanja ugljični dioksid iz atmosfere.
Međutim, rezultati su pokazali da veće količine željeza u ovom slučaju nisu dovodile do bržeg rasta algi. Većina željeza bila je u tako kemijski izmijenjenom, teško topljivom obliku da ga morski organizmi nisu mogli učinkovito koristiti.
Kompleksni ekosustavi
Taj nalaz dovodi u pitanje osnovnu pretpostavku da će veće otapanje antarktičkog leda automatski pojačati morski ponor ugljika jer bi trebalo povećati opskrbu nutrijentima. Istraživači ističu da nije samo količina željeza bitna, nego i njegova kemijska svojstva. U ovom slučaju, iako je sedimenta sa željezom bilo više, to nije rezultiralo većim rastom algi, što znači da ocean nije značajnije uspio apsorbirati više ugljičnog dioksida nego prije.
Prema voditelju studije, Torbenu Struveu s sveučilišta u Oldenburgu, ovo otkriće sugerira da bi daljnje smanjenje ledenog pokrivača moglo smanjiti sposobnost Južnog oceana da „zarobi“ ugljikov dioksid iz zraka kako planet nastavlja s zagrijavanjem. To bi imalo važne posljedice za klimatski sustav jer oceani trenutno upijaju značajan dio emisija stakleničkih plinova.
Znanstvenici su spomenuli da su korišteni podaci iz sedimentnih jezgri prikupljenih 2001. godine s dna Južnog oceana, više od tri milje ispod površine, što je omogućilo dublje razumijevanje prošlih klimatskih i oceanskoh promjena. Istraživanje pruža novu perspektivu na način na koji se prirodni klimatski „ponori“ mogu promijeniti uslijed globalnog zatopljenja te naglašava koliko su kompleksni ekosustavi polarnih mora.
Operacija ‘Sudnji dan’: Znanstvenici buše 1000 metara dubok led kako bi spasili svjetske obale






