Kineski energetski paradoks: Rekordni skok solarne energije, ali i najbrža gradnja termoelektrana na ugljen u desetljeću
Rudar (Foto: Pexels)
U Kini je 2025. godine pušteno u rad više od 50 velikih blokova termoelektrana na ugljen, znatno više nego u prethodnom desetljeću, kada ih je godišnje bilo manje od 20.
Iako je Kina tijekom 2025. snažno ubrzala širenje solarne i energije vjetra, azijski div istodobno je otvorio znatno više elektrana na ugljen nego proteklih godina. To je potaknulo zabrinutost oko toga hoće li najveći svjetski izvor emisija uspjeti dovoljno smanjiti ugljične emisije kako bi se ograničile klimatske promjene.
Prema istraživačkom izvješću objavljenom 3. veljače, u 2025. je pušteno u rad više od 50 velikih ugljenih jedinica, pojedinačnih sklopova kotla i turbine snage jedne gigavat ili više, dok ih je prethodnih deset godina bilo manje od 20 godišnje. Ovisno o potrošnji energije, jedan gigavat može opskrbljivati od nekoliko stotina tisuća do više od dva milijuna kućanstava.
Ukupno je Kina u pogon pustila 78 gigavata novih kapaciteta na ugljen, što predstavlja snažan skok u odnosu na ranije godine, navodi se u zajedničkom izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka i organizacije Global Energy Monitor.
Rast obnovljivaca
„Razmjeri izgradnje su zapanjujući“, izjavila je suautorica izvješća Christine Shearer iz Global Energy Monitora. „Samo u 2025. Kina je pustila u rad više kapaciteta na ugljen nego što je Indija izgradila tijekom cijelog prethodnog desetljeća.“
Istodobno su još veća povećanja kapaciteta vjetra i sunca smanjila udio ugljena u ukupnoj proizvodnji električne energije prošle godine. Proizvodnja iz ugljena pala je za oko jedan posto jer je rast čišćih izvora energije pokrio cjelokupan porast potražnje za električnom energijom.
Prema podacima kineske Nacionalne energetske administracije, Kina je 2025. dodala 315 gigavata solarnih kapaciteta i 119 gigavata vjetroelektrana.
Tiha promjena pravila: Što EU zapravo planira s automobilima nakon 2035.
Nestanci struje
Snažan rast vjetra i sunca nameće pitanje zašto Kina i dalje gradi termoelektrane na ugljen i, prema većini analiza, u znatno većem opsegu nego što joj je stvarno potrebno. Odgovor je složen.
Kina se nalazi u ranijoj fazi razvoja od Sjedinjenih Američkih Država ili Europe i treba više energije kako bi nastavila gospodarski rast. Ako veći dio od 1,4 milijarde stanovnika prijeđe u srednji sloj, više će ljudi moći priuštiti klima uređaje i kućanske aparate.
Električna energija potrebna je i za neprekidan rad kineskih tvornica te za podmirenje velikih energetskih zahtjeva umjetne inteligencije, koja je jedan od prioriteta vlade u nastojanju da zemlja postane tehnološki lider.
Nove dozvole
Nestašice električne energije u dijelovima Kine tijekom 2021. i 2022. dodatno su pojačale dugogodišnju zabrinutost oko energetske sigurnosti. Neke su tvornice privremeno obustavile proizvodnju, a jedan je grad uveo rotacijska isključenja struje. Kao odgovor, vlada je signalizirala da želi više elektrana na ugljen, što je dovelo do naglog porasta zahtjeva i dozvola za njihovu izgradnju.
Taj val iz 2022. i 2023. godine doveo je do velikog povećanja kapaciteta prošle godine, kada su novi blokovi pušteni u rad, kaže Qi Qin, analitičarka Centra za istraživanje energije i čistog zraka i suautorica izvješća. „Nakon što se dozvole izdaju, projekte je teško zaustaviti“, ističe.
Prema izvješću, prošle je godine započela izgradnja 83 gigavata kapaciteta na ugljen, što upućuje na to da bi se znatan dio novih postrojenja mogao pustiti u rad već ove godine.
Energetska revolucija 2026: Sedam ključnih trendova koji će oblikovati svijet u doba neizvjesnosti
Rizik usporavanja prijelaza na čistu energiju
Stajalište vlade jest da ugljen osigurava stabilnu potporu izvorima poput vjetra i sunca, koji ovise o vremenskim uvjetima i dobu dana. Nestašice iz 2022. djelomično su bile posljedica suše koja je pogodila hidroelektrane, važan izvor energije u zapadnoj Kini.
Ugljen bi, prema smjernicama Nacionalne komisije za razvoj i reforme, i dalje trebao imati „važnu temeljnu i uravnotežujuću ulogu“ u godinama koje dolaze, uz istodobno čišćenje i povećanje učinkovitosti postrojenja.
Kinesko udruženje za transport i distribuciju ugljena prošlog je tjedna poručilo da će elektrane na ugljen ostati ključne za stabilnost elektroenergetskog sustava, čak i dok ih drugi izvori energije postupno zamjenjuju.
Petogodišnji plan
Rizik masovne izgradnje kapaciteta na ugljen jest mogućnost usporavanja prijelaza na čišće izvore energije, upozorava Qin. Politički i financijski pritisci mogli bi održavati ta postrojenja u pogonu, ostavljajući manje prostora za druge izvore električne energije.
U izvješću se Kina poziva da ubrza povlačenje starih i neučinkovitih elektrana na ugljen te da se u sljedećem petogodišnjem planu, koji bi trebao biti odobren u ožujku, obveže da se emisije u elektroenergetskom sektoru neće povećavati između 2025. i 2030. godine.
„Hoće li se širenje kineske proizvodnje električne energije iz ugljena u konačnici pretvoriti u veće emisije ovisit će o tome hoće li uloga ugljena doista biti ograničena na potporu i uravnoteženje sustava, a ne na osnovnu proizvodnju“, zaključuje Qin.
Energija zvijezda u službi Europe: Europski parlament poziva na hitno pokretanje komercijalne fuzije






