Rat za istinu u 2026.: Kako prepoznati klimatske dezinformacije
Klimatske promjene (Foto: Pexels)
Kako se prijetnja klimatskih promjena ubrzava, Europska unija dodatno je ojačala svoju predanost borbi protiv dezinformacija. Europska unija podržala je važnu deklaraciju usmjerenu na suzbijanje klimatskih dezinformacija, u kontekstu širenja lažnih vijesti i sadržaja koje generira umjetna inteligencija.
Deklaracija o integritetu informacija o klimatskim promjenama, predstavljena prošle godine na summitu COP30 u Belému, pokazuje „čvrstu predanost“ činjeničnoj raspravi, klimatskoj znanosti i oblikovanju politika utemeljenih na dokazima.
Prije nego što je Europska unija dala službenu potporu 20. siječnja 2026. godine, deklaraciju je pojedinačno podržalo 15 država članica, među kojima Belgija, Njemačka i Španjolska.
Sve se to događa u trenutku kada je snalaženje u okolišnim informacijama na internetu sve teže. Prema Eurobarometru o klimatskim promjenama za 2025. godinu, 52 posto Europljana smatra da tradicionalni mediji ne pružaju jasne informacije o klimatskim promjenama, dok 49 posto navodi poteškoće u prepoznavanju pouzdanog sadržaja na društvenim mrežama.
Što su klimatske dezinformacije
Klimatske dezinformacije definiraju se kao namjerno širenje netočnih ili obmanjujućih informacija o klimatskim promjenama i klimatskim politikama, uključujući potpuno poricanje i teorije zavjere.
One se razlikuju od klimatskih pogrešnih informacija, koje su netočne ili izvađene iz konteksta, ali ih netko predstavlja kao činjenice.
„Živimo u svijetu u kojem prijetnja klimatskih promjena postaje sve hitnija, a istodobno bujaju alternativne istine, sukobi i dezinformacije“, rekao je Wopke Hoekstra, povjerenik za klimu, klimatsku neutralnost i čisti rast. „To je razlog za zabrinutost. Informirane javne rasprave, u kojima slušamo i oslanjamo se na znanost, presudne su ako se čovječanstvo želi učinkovito suočiti s klimatskom krizom.“
SAD službeno istupio iz Pariškog sporazuma: Što to znači za sudbinu planeta?
Kako prepoznati klimatske dezinformacije u 2026.
U sklopu nastojanja da se problem suzbije, Glavna uprava Europske komisije za klimatsku politiku pokrenula je novu kampanju pod nazivom #ClimateFactsMatter. Cilj joj je „osnažiti građane“ da prepoznaju klimatske dezinformacije te razotkriti glavne tehnike kojima se javnost dovodi u zabludu.
Provjerite širu sliku
Klimatske dezinformacije često selektivno biraju podatke kako bi zamutile stvarno stanje. Uvijek provjerite više pouzdanih izvora kako biste dobili cjelovitu sliku. EuroClimateCheck redovito objavljuje najnovije analize klimatskih dezinformacija koje prikupljaju vodeće europske organizacije za provjeru činjenica.
Lažni stručnjaci
Na internetu se svatko može proglasiti „stručnjakom“, bilo za klimu ili za druga područja. Istraga Press Gazettea nedavno je otkrila tisuću članaka u britanskom tisku koji su bili pripisani lažnim, nepostojećim ili umjetnom inteligencijom pojačanim stručnjacima. Tvrdnje svakog „stručnjaka“ treba provjeriti u pouzdanim izvorima.
„Emocionalne zamke“
Klimatske dezinformacije često se oslanjaju na nabijen, emocionalno obojen jezik. Ako vas neka objava odmah razljuti ili uplaši, zastanite i provjerite iznesene tvrdnje.
„Brza rješenja“ za klimatske promjene
Borba protiv klimatskih promjena dugotrajan je proces koji zahtijeva globalne sustavne promjene i postupni izlazak iz fosilnih goriva. Ako naiđete na priču ili objavu na društvenim mrežama koja nudi „lako“ rješenje, budite oprezni. Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i jest.
Lažni sadržaji generirani umjetnom inteligencijom
Nagla ekspanzija umjetne inteligencije dovela je do masovne pojave lažnih slika na internetu. Ako vam nešto izgleda sumnjivo, povećajte detalje ili napravite obrnuto pretraživanje slike. Vratite se provjerenim izvorima i organizacijama za provjeru činjenica.
Tihi ubojica stiže i u Europu: Najteže posljedice očekuju se već u sljedećim godinama






