Mudri divovi oceana: Kako kitovi ‘uče’ dijeliti hranu i preživljavati klimatske promjene
Kit (Foto: Pixabay)
Nove prehrambene navike, mjehurićasti trikovi i učenje dijeljenja: fascinantni načini na koje se kitovi prilagođavaju klimatskim promjenama
Znanstvenici su analizirali gotovo 30 godina podataka kako bi otkrili na koji način kitovi u sjevernom Atlantiku uče suživot u svijetu koji se zagrijava. Porast temperatura i sve intenzivnije ljudske aktivnosti u tom području potaknuli su „nagli preokret“ u morskim ekosustavima, a posebno su pogođeni kitovi.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science proučavalo je kako klimatske promjene utječu na prehranu triju vrsta kitova usana koje žive u zaljevu Svetog Lovre (Gulf of St Lawrence), sezonski iznimno važnom hranilištu brojnih kitova.
Analizom 28 godina podataka istraživači su utvrdili porast tzv. podjele resursa među perajastim, grbavim i malim kitovima. Riječ je o ekološkoj strategiji u kojoj vrste dijele resurse poput hrane i staništa kako bi smanjile međusobno natjecanje i omogućile suživot. Jednostavnije rečeno, kitovi su postali vrlo vješti u „dijeljenju“.
Prehrana kitova
Znanstvenici su prikupili više od tisuću uzoraka kože triju vrsta kitova kako bi utvrdili čime se hrane i koje mjesto zauzimaju u hranidbenom lancu. Uzorci su prikupljani u tri razdoblja (1992.–2000., 2001.–2010. i 2011.–2019.), koja se podudaraju s promjenama okolišnih uvjeta poput porasta temperatura i topljenja leda. Rezultati upućuju na to da se količina hrane u zaljevu Svetog Lovre smanjuje, ali i da su se kitovi već prilagodili, ili se još uvijek prilagođavaju, dostupnom plijenu.
„Vrlo pokretne vrste poput kitova usana mogu primjenjivati različite strategije kako bi smanjile konkurenciju, primjerice promjenom vremena ili područja hranjenja ili odabirom drukčijeg plijena unutar istog hranilišta“, objašnjava prva autorica istraživanja Charlotte Tessier-Larivière.
Tijekom vremena sve su se promatrane vrste okrenule prehrani koja se u većoj mjeri temelji na ribama. Perajasti kitovi tijekom 1990-ih uglavnom su se hranili krilom, no u 2000-ima počeli su jesti kapelana, haringe i skuše, da bi se u 2010-ima preorijentirali na pješčane jegulje i sjeverni kril. Mali kitovi prvenstveno su se hranili pelagičkim vrstama riba, ali su u kasnijem razdoblju istraživanja sve češće konzumirali i kril. Grbavi kitovi tijekom cijelog razdoblja istraživanja uglavnom su se oslanjali na nekoliko vrsta riba, poput kapelana, haringe i skuše.
Znanstvenici ističu da prelazak na nove izvore hrane vjerojatno odražava smanjenje brojnosti arktičkog krila.
Hrvatski znanstvenici riješili misterij: Otkrili što je ‘zakuhalo’ Jadran 2024. godine
Mjehurićasti trik
Promjena prehrane i dijeljenje resursa nisu jedini načini na koje su se kitovi prilagodili suvremenim uvjetima. Novo istraživanje Sveučilišta u St Andrewsu pokazalo je da je tzv. hranjenje pomoću mreže mjehurića imalo ključnu ulogu u oporavku populacija grbavih kitova u sjeveroistočnom Pacifiku, gdje su nekada bile drastično smanjene zbog lova.
Riječ je o tehnici u kojoj skupina kitova zajednički ispušta mjehuriće zraka stvarajući „zavjesu“ koja okuplja i zadržava jata sitnih riba na manjem prostoru, što omogućuje kitovima da ih istodobno progutaju. „Hranjenje mrežom mjehurića nije samo trik za lov, već oblik zajedničkog znanja koji jača otpornost cijele populacije“, ističe glavna autorica studije dr. Éadin O’Mahony.
Istraživači naglašavaju da ovo istraživanje ukazuje na sve veću potrebu za uključivanjem životinjske kulture u upravljanje morskim ekosustavima, osobito u vrijeme kada se ljudski utjecaj na oceane dodatno pojačava.






