Fizičar Tonči Tadić o nuklearnoj energiji u Hrvatskoj: ‘Dobro je što se o ovoj temi napokon otvoreno razgovara’
Tonči Tadić (Foto: Energreen.hr)
U podcastu portala Energreen.hr gostovao je fizičar Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. S ovim znanstvenikom razgovarali smo o temama vezanima uz nuklearne elektrane, nuklearnu fisiju i fuziju te o nezaobilaznoj temi radioaktivnog otpada. Na samom početku Tadić je pojasnio što se podrazumijeva pod pojmom nuklearne energije.
„Postoje dvije vrste nuklearne energije – fisija i fuzija. Sve nuklearne elektrane koje danas rade u svijetu temelje se na fisiji. Fuzijsku tehnologiju tek pokušavamo razviti i nadamo se da bi mogla biti u pogonu sredinom ovog stoljeća.
Kada govorimo o fisiji, govorimo o metalima čiji atomi imaju nestabilne jezgre. Te se jezgre mogu destabilizirati dolaskom neutrona izvana“, objasnio je Tadić principe fisije, dok je fuzija detaljno obrađena u nastavku. U priloženom videu možete pogledati cijeli razgovor s Tončijem Tadićem.
Radioaktivni materijali
Za cijeli proces potrebni su posebni teški radioaktivni metali. Najčešće se koristi uranij, a moguće je koristiti i torij, koji se u prirodi pojavljuje, ali se mora dodatno obraditi kako bi se mogao koristiti u energetskim procesima.
„Korisnog dijela nestabilnog uranija-235 u prirodnom uraniju ima manje od jedan posto. Većinu čini uranij-238, koji se ne može izravno koristiti. Zbog toga je potrebno obogaćivanje, najčešće centrifugama, kako bi se postigla koncentracija uranija-235 dovoljna za rad nuklearne elektrane. U nuklearnim elektranama ta se koncentracija najčešće kreće između tri i deset posto.
Da bi se dobila nuklearna bomba, koncentracija mora iznositi oko 90 posto. To ujedno daje i jasan odgovor na pitanje sigurnosti: nuklearna elektrana ne može eksplodirati poput nuklearne bombe jer nuklearno gorivo nije obogaćeno do razine potrebne za takvu reakciju“, pojasnio je Tadić.
Kinesko ‘umjetno Sunce’ učinilo ‘korak’ prema neograničenom izvoru čiste energije
Mali modularni reaktori
Govoreći o malim modularnim reaktorima, rekao je kako su oni trenutačno u središtu interesa nuklearne industrije.
„Euratom, odnosno Europska zajednica za atomsku energiju, najavio je svoj program rada za nadolazeće razdoblje, koji se temelji na dvije ključne točke – fuziji i malim modularnim reaktorima. Mali modularni reaktori zapravo su nuklearne elektrane smanjenih dimenzija, snage do 100 megavata. Oni ispod 10 megavata nazivaju se mikroreaktorima. Služe za proizvodnju električne energije, ali i za dobivanje vrele vode potrebne u industrijskim procesima, čime se smanjuje potreba za korištenjem fosilnih goriva.
Također se mogu koristiti za proizvodnju vodika, bilo elektrolizom, bilo procesima na visokim temperaturama. Takvi reaktori već postoje u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini te rade prema istim principima kao klasične nuklearne elektrane“, objasnio je Tadić, dodavši kako i u Hrvatskoj postoji interes za takva postrojenja.
Rast potrošnje
„Formirana je radna skupina za nuklearnu energiju, u kojoj sam i ja. Dogovorili smo se da ne komentiram njezin rad jer je to interno pravilo. No jasno je da će nam u budućnosti trebati znatno više energije. Dobro je što se o ovoj temi napokon otvoreno razgovara jer Hrvatsku očekuje rast potrošnje.
Zamislimo samo potpunu elektrifikaciju prometa u Europskoj uniji i situaciju u kojoj nam se tijekom ljeta na Jadranu pojavi pola milijuna turista s električnim automobilima koje žele puniti preko noći. Odakle ćemo osigurati tu energiju? Bez nuklearnih elektrana to neće biti moguće. Veliki potrošači energije su i klima-uređaji, kao i podatkovni centri te razvoj umjetne inteligencije“, istaknuo je Tadić.
Dodao je kako se mali modularni reaktori, zbog svojih dimenzija, mogu smjestiti na pažljivo odabrane lokacije unutar Hrvatske. Riječ je o područjima s malom seizmičkom aktivnošću, zaštićenima od poplava i dobro prometno povezanim. Prema njegovim riječima, vrijeme potrebno za izgradnju jednog takvog reaktora kreće se između pet i deset godina.
Tijekom razgovora dotaknuli smo se i pitanja radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, uključujući Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu, koji je izazvao brojne rasprave u javnosti. „Radije bih živio pored takvog centra nego pored Jakuševca“, rekao je Tadić nakon detaljnog objašnjenja što se sve smatra radioaktivnim otpadom, a više o tome može se doznati u samom podcastu.
Nuklearna fisija i fuzija: Koja je razlika i što je energija budućnosti?
Nuklearna fuzija
Ipak, središnja tema kojom se Tonči Tadić bavi jest nuklearna fuzija, često nazivana „svetim gralom“ energetike. „Fuzijske elektrane mogle bi predstavljati prekretnicu u energetici, poput one koju je svojedobno donio parni stroj. Riječ je o obilju relativno jeftine energije koja ne ovisi o prirodnim uvjetima. Fuzija je proces koji proizvodi energiju Sunca, a gotovo svi obnovljivi izvori, osim geotermalne energije, zapravo su posljedica Sunčeva zračenja. Stoga se nameće pitanje možemo li takav fuzijski proces preseliti sa Sunca na Zemlju. Dobivanje fuzijske reakcije na Zemlji znači doslovno stvaranje ‘komadića Sunca’. Fuziju znamo ostvariti, nažalost, i kroz testiranja termonuklearnih bombi, no cilj nije bomba, već stabilan reaktor.
Svrha svih eksperimenata u području fuzije jest postići stabilnu fuzijsku reakciju, odnosno tzv. goruću plazmu. Za razliku od fisije, u kojoj se radi s teškim radioaktivnim metalima i lančanom reakcijom cijepanja jezgri, kod fuzije se radi o plinovima. Deuterij i tricij posebni su oblici vodika, a njihovim spajanjem nastaje jezgra helija i višak neutrona. Taj neutron izlazi iz reakcije, udara u stijenke buduće fuzijske elektrane, zagrijava ih, zatim se te stijenke hlade, proizvodi se para i pokreću turbine – jednako kao u termoelektranama ili klasičnim nuklearnim elektranama“, pojasnio je Tadić.
U nastavku razgovora govorio je o projektima izgradnje fuzijskih elektrana, koracima potrebnima za njihovu realizaciju, projektima ITER i DONES te o ostalim čimbenicima ključnima za budućnost nuklearne fuzije u svijetu. Cijeli razgovor možete pogledati u priloženom videu.






