Znanstvenici vidjeli što se nalazi ispod antarktičkog leda: ‘Više nismo toliko slijepi’
Antarktika (Foto: Pixabay)
Kako bi istražili krajolik ispod antarktičkog ledenog pokrova debelog više kilometara, znanstvenici obično vuku tešku radarsku opremu preko leda pomoću motornih sanjki ili radare vješaju ispod krila zrakoplova. Ipak, čak i nakon desetljeća isprepletenih istraživačkih ruta po tom ledenom kontinentu, i dalje postoje geografske praznine široke i do 1000 kilometara.
Novi pristup mogao bi to promijeniti. Istraživači su izradili potpunu kartu antarktičke podloge (temeljnog stijenskog sloja) koristeći isključivo satelitske snimke površine, izvijestili su u časopisu Science. Metoda, koja iz suptilnih valovitosti površine leda zaključuje o oblicima koji ih uzrokuju u dubini, mogla bi ojačati modele kretanja antarktičkog leda, ključnog čimbenika u određivanju koliko se leda slijeva u more i doprinosi porastu razine mora, navodi istraživački tim.
„Ovo je početak novog načina promatranja onoga što se nalazi ispod leda“, kaže Stewart Jamieson, glaciolog sa Sveučilišta u Durhamu koji nije sudjelovao u istraživanju. „Znali smo da bi nešto ovakvo trebalo biti moguće, ali ključno je napraviti taj iskorak od same mogućnosti do stvarne izrade prvog proizvoda.“
Neistražena područja
Znanstvenici već desetljećima kartiraju svijet ispod Antarktike pomoću radara. Niskofrekventni radiovalovi mogu prodrijeti kroz kilometre čistog leda, odbijajući se od slojeva unutar leda, vode i temeljne stijene na dnu. No radari vide samo ono što se nalazi neposredno ispod njih pa to ostavlja goleme dijelove podzemlja kontinenta neistraženima, objašnjava Helen Ockenden, glaciologinja sa Sveučilišta Grenoble Alpes u Francuskoj. Te su se praznine tradicionalno popunjavale jednostavnim ekstrapolacijama, koje su često sugerirale znatno glađi krajolik nego što on u stvarnosti jest, dodaje ona.
Zbog toga su Ockenden i njezin tim odlučili kartirati temeljnu stijenu ekstrapolacijom iz valovitosti površine leda, tehnikom koju su ranije testirali na ledenjaku Thwaites na zapadnoj obali kontinenta. Koristeći optičke satelitske snimke, istraživači su procijenili nadmorsku visinu površine, bilježeći brežuljke i doline. Te su podatke kombinirali s informacijama satelitskih radara, koji pokrivaju velik dio kontinenta, ali zbog rada na višim frekvencijama ne mogu duboko prodrijeti u led.
Zatim su, primjenom odavno poznatih jednadžbi koje opisuju interakciju leda s oblicima tla ispod njega, mogli modelirati točne izbočine i udubine temeljne stijene. Usporedbom dobivenih rezultata s postojećim radarskim mjerenjima s terena potvrdili su da metoda daje realističnu kartu subglacijalnog krajolika.
Planine i klimatske promjene: Predavanje dr. Nikole Biliškova u HPD Kapela
Neviđeni detalji
Dobivena karta uključuje dosad neviđenu razinu detalja u oblicima reljefa ispod ledenog pokrova, uključujući opsežnu mrežu kanala koje je izdubila tekuća voda, a koji se protežu stotinama kilometara. Istraživanje je otkrilo obilježja poput dolina i bazena, udubina u temeljnoj stijeni, dubokih i do 30 kilometara. Ova metoda „popunjava mnoge praznine“, kaže Jamieson. „Daje nam mnogo bolje razumijevanje teksture tog krajolika.“
Duncan Young, glaciolog sa Sveučilišta Texas u Austinu koji također nije sudjelovao u istraživanju, upozorava da metoda još nije savršena. Uspoređuje novi pristup s pokušajem razaznavanja teksture ispod debele poplune.
„Možete steći dojam o onome što je ispod, ali to nije cijela priča.“ Kada led klizi preko temeljne stijene, objašnjava on, može stupati u interakciju s obilježjima širokima svega nekoliko metara, a ova metoda nema dovoljno visoku razlučivost da bi ih zabilježila. Za identifikaciju takvih sitnih detalja radarske metode i dalje će biti nezamjenjive.
Buduća istraživanja
Tim Helen Ockenden smatra da će nova karta usmjeriti buduća radarska istraživanja. „Više nismo toliko ‘slijepi’“, kaže Robert Bingham, suautor rada i glaciolog sa Sveučilišta u Edinburghu. „Imamo vrlo dobar dojam o tome gdje je podloga izrazito neravna i gdje je potrebno detaljno istraživanje ako se doista žele vidjeti svi detalji.“
Glaciolozima su detaljne informacije o temeljnoj stijeni Antarktike nužne za modele koji opisuju kako se led slijeva u more, a ti modeli izravno utječu na predviđanja porasta razine mora.
Teško je donositi takve procjene kada su dijelovi topografije ispod Antarktike nepoznati, kaže Ockenden. „Bolje razumijevanje topografije ispod ledenog pokrova, kao i alat koji može usmjeriti gdje provoditi geofizička istraživanja, bit će od velike pomoći“, zaključuje ona.
Klimatske pruge: Jedan detalj je velika novost na ovoj fotografiji






