Područje ‘Milja 201’ vidi se iz svemira: ‘Tamo nema nadzora, javljaju se mračne pojave’
Flote u području Milja 201 (Foto: Environmental Justice Foundation/YouTube)
Svake godine flotila pod kineskom dominacijom, dovoljno velika da se vidi iz svemira, pustoši bogati morski svijet područja zvanog “Mile 201″ (Milja 201), uglavnom neupravljanog dijela južnog Atlantika uz obalu Argentine.
U nadzornoj prostoriji u Buenos Airesu desetak pripadnika argentinske obalne straže u stvarnom vremenu na nizu zaslona prati kretanje golemih industrijskih ribarskih brodova. „Svake godine, tijekom pet ili šest mjeseci, strana flota dolazi preko Indijskog oceana, iz azijskih zemalja i sa sjevernog Atlantika“, kaže zapovjednik Mauricio López iz odjela za nadzor. „To stvara ozbiljan ekološki problem.“
Neposredno izvan argentinske pomorske granice stotine stranih plovila, poznatih kao flota za ribolov na velikim udaljenostima, slijevaju se na “Milju 201″, uglavnom neupravljani pojas otvorenog mora u južnom Atlantiku, kako bi opljačkali njegov bogati morski svijet. Flota redovito postaje toliko velika da se može vidjeti iz svemira, nalik gradu koji pluta na moru.
Bez nadzora
Dobrotvorna organizacija Environmental Justice Foundation (EJF) opisala je ovo područje kao jedno od najvećih nereguliranih ribolovišta lignji na svijetu te upozorila da razmjeri aktivnosti mogu destabilizirati čitav ekosustav.
„Uz toliki broj brodova koji neprestano love bez ikakvog nadzora, kratki, jednogodišnji životni ciklus lignji jednostavno se ne poštuje“, kaže poručnica Magalí Bobinac, morska biologinja u argentinskoj obalnoj straži.
U regiji ne postoje međunarodno dogovorena ograničenja ulova lignji, a flote za ribolov na velikim udaljenostima koriste taj regulatorni vakuum. Steve Trent, osnivač EJF-a, ribolov opisuje kao „slobodno za sve“ te kaže da bi lignje s vremenom mogle potpuno nestati iz tog područja zbog „ovog sumanutog ribolovnog napora“.
Ulazimo u prijelomnu godinu za svjetske oceane: Formiraju se novi savezi država
Velike posljedice
Posljedice se protežu daleko izvan samih lignji. Kitovi, dupini, tuljani, morske ptice i gospodarski važne riblje vrste poput oslića i tune ovise o glavonošcima. Kolaps populacije lignji mogao bi izazvati lanac ekoloških poremećaja, s dubokim društvenim i gospodarskim posljedicama za obalne zajednice i ključna tržišta poput Španjolske, upozoravaju stručnjaci. „Ako je ova vrsta pogođena, pogođen je cijeli ekosustav“, kaže Bobinac. „Ona je hrana za druge vrste. Ima ogroman utjecaj na ekosustav i bioraznolikost.“
Dodaje da su „ranjivi morski ekosustavi“ ispod flote, poput dubokomorskih koralja, također izloženi riziku od fizičkih oštećenja i onečišćenja. Prema EJF-u, tri četvrtine plovila za lov lignji metodom jigginga (koja trzajima bezkukastih mamaca oponaša plijen) koja djeluju na otvorenom moru dolazi iz Kine, dok flote iz Tajvana i Južne Koreje također čine značajan udio.
Aktivnosti na području Milje 201 naglo su porasle posljednjih godina. Ukupni ribolovni sati povećali su se za 65 % između 2019. i 2024. godine, rast koji je gotovo u potpunosti potakla kineska flota, koja je u istom razdoblju povećala svoje aktivnosti za 85 %, pokazuje istraga ove organizacije.
Mračna praksa
Nedostatak nadzora na Milji 201 omogućio je i nešto mračnije pojave. Intervjui koje je proveo EJF upućuju na raširenu okrutnost prema morskim životinjama u tom području. Članovi posada izvijestili su o namjernom hvatanju i ubijanju tuljana, ponekad i na stotine, na više od 40 % kineskih brodova za lov lignji te na petini tajvanskih plovila.
Druga svjedočanstva opisuju lov na krupnu morsku faunu radi dijelova tijela, uključujući zube tuljana. EJF je s listom Guardian podijelio fotografije i videozapise na kojima se vide tuljani obješeni na kuke i pingvini zarobljeni na palubama. Poručnica Luciana De Santis, pravnica obalne straže, kaže: „Izvan našeg isključivog gospodarskog pojasa (EEZ) ne možemo ništa učiniti, ne možemo se ukrcati na brodove, ne možemo ih nadzirati niti pregledavati.“
EEZ je morsko područje koje se proteže do 200 nautičkih milja od obale neke države, a pravila koja ga uređuju određuje ta država. Argentinska obalna straža tvrdi da ima „potpunu kontrolu“ nad tim prostorom, za razliku od područja neposredno izvan te granice – Milje 201. No López kaže da „značajan postotak brodova isključuje svoje identifikacijske sustave“ dok love u tom području, što je poznato kao „rad u mraku“, kako bi izbjegli otkrivanje.
Okrutnost prema radnicima
Posade koje rade na flotama za lov lignji također su iznimno ranjive. Istraga EJF-a otkrila je ozbiljna kršenja ljudskih prava i radnih standarda na Milji 201. Radnici na brodovima opisivali su fizičko nasilje, uključujući udaranje ili gušenje, odbitke od plaća, zastrašivanje i dužničko ropstvo, sustav koji ih u praksi zarobljava na moru. Mnogi su prijavili pretjerano dugo radno vrijeme uz vrlo malo odmora.
Velik dio lignji ulovljenih u takvim uvjetima i dalje ulazi na velika globalna tržišta u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjevernoj Americi, upozorava EJF, što znači da potrošači možda nesvjesno kupuju plodove mora povezane s okrutnošću prema životinjama, uništavanjem okoliša i kršenjem ljudskih prava.
Organizacija poziva na zabranu uvoza proizvoda povezanih s nezakonitim ili zlostavljačkim ribolovnim praksama te na uspostavu globalnog režima transparentnosti koji bi omogućio uvid u to tko, gdje, kada i kako lovi ribu, kroz obvezujuću međunarodnu povelju o ribolovu izvan nacionalnih voda. „Kineska flota za ribolov na velikim udaljenostima ovdje je najveća sila“, kaže Trent. „Peking mora znati da se ovo događa, pa zašto ne djeluju? Bez hitnih mjera idemo prema katastrofi.“ Kineska veleposlanstva u Ujedinjenom Kraljevstvu i Argentini nisu odgovorila na upite za komentar, piše Guardian.






