Preko brda do zdravlja: Planinarenje kao prevencija opasnih bolesti
Zimski period godine često je upravo onaj tijekom kojeg mnogi ljudi smanje kretanje i zatvore se u svoja četiri zida. Naravno, odrade svoje svakodnevne obveze, ali općenito se manje kreću tijekom zime zbog hladnijih dana. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslim osobama najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta aktivnosti višeg intenziteta, i to bez obzira radi li se o toplijem ili hladnijem dijelu godine. Naglasak je na važnosti kretanja.
Jedna od zanimljivih aktivnosti, koja je ujedno i odlična za zdravlje, je planinarenje. Ono se i lako uklapa u smjernice Svjetske zdravstvene organizacije jer kombinira hodanje, penjanje i nošenje tereta, često na neravnom terenu. Ove smjernice rezultat su velike količine istraživanja koja povezuju redovitu fizičku aktivnost s manjim rizikom od kroničnih bolesti i smrtnosti, a mi vam predstavljamo sve dobrobiti ove aktivnosti u povodu Međunarodnog dana planina koji se svake godine obilježava u prosincu.
Konkretno, tjelesna aktivnost provedena u slobodno vrijeme, kao što su izleti i planinarenje, povezana je sa značajnim smanjenjem rizika od srčano-žilnih bolesti i moždanog udara. Metaanalize i velike studije pokazuju da ljudi koji su aktivniji u slobodno vrijeme imaju niži rizik od koronarne bolesti i svih uzroka smrti. To znači da redoviti uspon i spuštanje stazom nije samo hobi nego važan dio prevencije bolesti srca.
Jačanje mišića
Osim kardiometaboličkih koristi, hodanje i planinarenje dokazano pridonose jačanju kostiju i mišića. Istraživanja pokazuju da žene koje redovito hodaju imaju veću gustoću kostiju i sporiju brzinu gubitka koštane mase u odnosu na manje aktivne vršnjakinje. Neravan teren planinskih staza dodatno angažira mišiće stabilizatore trupa i nogu pa se poboljšavaju ravnoteža i koordinacija, što smanjuje rizik od padova i ozljeda s dobi.
Kretanje u zelenom okruženju nosi višestruke koristi koje prelaze fizičku aktivnost same po sebi. Metaanalize i sustavni pregledi pokazuju da prirodni ambijent, bilo šuma, brdo ili obalni pejzaž, može odmah sniziti razine stresa, poboljšati raspoloženje i smanjiti tjeskobu. U nekim studijama učinci su bili vidljivi već nakon jedne prirodne šetnje, dok su dugoročnije prednosti u pogledu depresivnosti i anksioznosti varirale ovisno o trajanju i učestalosti izleta. Izlaganje zelenilu također se povezuje s boljim snom i nižim krvnim tlakom, a kombinacija fizičke aktivnosti i kontakta s prirodom čini planinarenje osobito učinkovitim za mentalno zdravlje.
Novi presjeci literature ukazuju da šetnje u prirodi mogu smanjiti stanje anksioznosti i kratkoročno poboljšati raspoloženje, a neke studije pokazuju i smanjenje simptoma depresije. Iako su potrebne dodatne studije za procjenu trajnosti efekata i optimalne doze boravka u prirodi, dostupni dokazi dovoljno su snažni da se priroda preporuči kao dio strategije u borbi za bolje mentalno zdravlje, uz druge oblike liječenja i podrške.
Je li istina da boravak na hladnoći može uzrokovati prehladu?
Svaka minuta se računa
Srčano-žilni sustav kroz kretanje po uzbrdicama dobiva opterećenje koje povoljno utječe na kondiciju, snižava krvni tlak i može poboljšati profil lipida. Osim toga, redovito kretanje s umjerenim do visokim intenzitetom povezano je s manjim rizikom od koronarne bolesti i moždanog udara, a koristi se zbrajaju, pa svaka dodatna aktivna minuta pridonosi ukupnom riziku dugoročno.
Mišićno-koštani sustav ima koristi kroz opterećenje kostiju i kontrakcije mišića koje pospješuju gustoću kostiju, snagu i izdržljivost. Hodanje po neravnom terenu aktivira mišiće listova, kvadricepsa, stražnjice i trupa, a nošenje ruksaka dodatno jača gornji dio tijela i stabilizatore. Time planinarenje pomaže u prevenciji osteoporoze i održavanju funkcionalne snage u starijoj dobi.
Metabolizam i tjelesna težina reagiraju pozitivno na redovito planinarenje kroz povećanu potrošnju energije, bolje upravljanje glukozom u krvi i stabilizaciju masnoća u krvi. Neka nedavna istraživanja ukazuju i na povoljan učinak planinarenja na sistolički krvni tlak i na potrebu za inzulinom kod osoba s dijabetesom, iako je to područje aktivnog istraživanja te zahtijeva dodatne kliničke studije.
Poticanje cirkulacije
Imunosni sustav također može imati koristi. Umjerena, redovita tjelovježba potiče cirkulaciju imunoloških stanica i smanjuje upalne markere, dok vrlo intenzivna i kronična iscrpljenost može nakratko suzbiti imunosnu funkciju. Planinarenje umjerenog intenziteta, u pravilu, pridonosi boljem imunološkom odgovoru i općem osjećaju dobrobiti, a često donosi osjećaj postignuća, osobite povezanosti s prirodom i smanjenje mentalnog umora.
U kombinaciji s društvenim aspektom, kao što su zajednički izleti, razgovori uz stazu i međusobna podrška, može značajno podići razinu sreće i smanjiti osjećaj usamljenosti. Dodir s prirodom često potiče refleksiju, kreativno razmišljanje i oporavak od dnevnih stresora, a ti učinci zabilježeni su u studijama koje ispituju boravak u zelenim i plavim prostorima.
Kao svaka aktivnost, i planinarenje nosi rizik od padova i uganuća do dehidracije, iscrpljenosti i, u ekstremnim slučajevima, izloženosti lošem vremenu. Međutim, većina rizika smanjuje se pravilnom pripremom koja uključuje odabir staza prema kondiciji i iskustvu, prikladnu obuću, dovoljno vode i hrane, slojevito odijevanje, poznavanje vremenske prognoze i javno dostupnih informacija o ruti. Za osobe s kroničnim bolestima preporučljivo je konzultirati liječnika prije početka intenzivnijeg programa, a početnicima se preporučuje polagano povećavati trajanje i intenzitet izleta.
Novi ‘umirovljenici’: Ne žele čekati pravo vrijeme za mirovinu, uzimaju je kada žele
Redovito hodanje
Planinarenje ne mora biti vikend-izlet od deset sati da bi bilo korisno. Čak i kraće, redovite ture od 30 do 60 minuta na brdovitijem terenu tijekom tjedna mogu znatno poboljšati kardiovaskularnu kondiciju, raspoloženje i san. Kombiniranje sporijih, dužih izleta s kraćim, intenzivnijim usponima omogućuje razvoj izdržljivosti i snage, a naglasak bi trebao biti na dosljednosti, jer bolje je ići češće i kraće nego rijetko i pretjerano.
Nedavna istraživanja ističu kako već i mala količina hodanja, ako je redovita, smanjuje rizik od ranije smrti i srčanih događaja, što dodatno potvrđuje vrijednost umjerenih, ali stalnih aktivnosti. Mnogi koji su krenuli u planine otkrili su konkretne promjene, i to ne samo bolje rezultate na liječničkim pretragama, nego i promjenu u načinu na koji se osjećaju. Jedan je primjer osobe srednjih godina koja je nakon godina sjedećeg posla počela vikend-planinarenja i u godinu izgubila višak kilograma, snizila povišen krvni tlak i smanjila razinu stresa do te mjere da je spavanje postalo mirnije i dublje.
Druga osoba opisuje ds su joj izlasci u prirodu pomogli prebroditi razdoblje teške anksioznosti; osjetila je da fizički napor, tihi ambijent i osjećaj postignuća nakon uspona smanjuju napetost i vraćaju osjećaj kontrole. Ova svjedočanstva su kompozitne prirode i spajaju zajedničke teme koje se spominju u znanstvenim radovima, a to su bolja kondicija, stabilniji raspored spavanja, osjećaj smirenosti i veća motivacija za zdravim izborima.
Jasna pravila
Mlada majka iz Zagreba ispričala nam je kako su kratke obiteljske ture promijenile dinamiku njihove svakodnevice. Djeca su spavala bolje, svi su bili aktivniji, a obiteljske razgovore sada ispunjava okruženje koje potiče zajedništvo. Umirovljenica iz Rijeke istaknula je da su joj redoviti planinarski susreti s grupom i hodanje po neravnom terenu smanjili bolove u leđima i ojačali ravnotežu, što je povećalo njezinu samostalnost i kvalitetu života. Ove priče ilustriraju kako planinarenje istodobno djeluje na fizičku, psihičku i socijalnu dimenziju zdravlja.
Prije svakog odlaska na planinarenje provjerite prognozu, odaberite rutu koja odgovara vašoj kondiciji i obujte čvrste, udobne cipele. Trebate ponijeti vode u dovoljnoj količini, lagane zalogaje, zaštitu od sunca, vjetra, hladnoće i ostalih vremenskih prilika. Slojevito odijevanje omogućuje prilagodbu temperaturi, a štapovi za hodanje mogu pomoći pri stabilnosti i rasteretiti koljena na zahtjevnijim usponima i spustovima. Ako imate kronične zdravstvene probleme, savjet je konzultirati liječnika prije dugotrajnih i zahtjevnih tura te početi polako, s nekoliko kraćih šetnji tjedno prije dužeg izleta.
Uvijek imajte pri ruci osnovne kontakte za hitne slučajeve i nekome ostavite informaciju o planiranoj ruti i očekivanom povratku. Planinarenje je djelotvoran, pristupačan i višedimenzionalan način unaprjeđenja zdravlja. Kombinacija tjelesne aktivnosti, izloženosti prirodi i društvene povezanosti stvara sinergiju koja štiti srce, jača kosti i mišiće, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje. Istraživanja koja podupiru ove koristi dolaze iz Svjetske zdravstvene organizacije, velikih metaanaliza i brojnih kliničkih studija, ali i iz praktičnih zapažanja ljudi čiji su životi jednostavno postali zdraviji kad su počeli redovito ići u planinu. Za većinu ljudi, sigurnim i postupnim pristupom, planinarenje može postati trajna navika koja donosi dobrobit tijekom čitavog života.
Ne ostavljaj tragove
Odlučite li da je planinarenje savršena aktivnost za vaše zdravlje, postoji nekoliko pravila kojih se treba pridržavati tijekom boravka u planini. “Ne ostavljaj tragove” je koncept zaštite okoliša i prirode koji se primjenjuje na sve aktivnosti koje uključuju provođenje slobodnog vremena u prirodi, a i šire. Ideja je jednostavna i ide u smjeru toga da mjesta koja obilazite ostavite u stanju jednakom ili boljem nego što ste ih zatekli. Za to su potrebni znanje, etika i dobre odluke. Ovaj koncept, koji donosimo u nastavku teksta, sadrži niz svima dobro poznatih načela za ponašanje u prirodi i za odnos prema prirodi.
Planirajte i pripremite se: informirajte se o području koje ćete posjetiti. Pripremite se za nepovoljne vremenske uvjete, opasnosti i izvanredne situacije. Koristite zemljovid i orijentacijski pribor kako biste smanjili rizik od lutanja.
Prikupite i pokupite smeće: prepakirajte hranu kako biste smanjili količinu otpada. Ne ostavljajte ostatke hrane i pića. Pokupite otpad i ponesite ga do prvog odlagališta. Spakirajte toaletni papir i higijenske proizvode te ih ponesite do najbliže kante za smeće. Za pranje posuđa koristite male količine biorazgradivog sapuna.
Oprezno s otvorenom vatrom: ne igrajte se otvorenom vatrom. Učinci požara mogu biti pogubni na floru i faunu određenog područja. Za kuhanje koristite lagano kuhalo. U slučaju nužde za otvorenom vatrom, ako je moguće, ogradite ognjište kamenom. Koristite samo otpale grane koje se nalaze na tlu.
Poštujte divljinu
Budite obazrivi prema drugima: poštujte druge posjetitelje i njihov doživljaj prirode. Budite pristojni. Pomozite drugima koliko možete. Uzmite vremena za odmor. Odmaknite se od drugih posjetitelja, ali ne napuštajte skupinu s kojom ste došli. Neka prevladaju zvukovi prirode. Izbjegavajte stvarati buku i glasne zvukove.
Krećite se obilježenim putovima i kampirajte na prikladnim mjestima: najbolji put je onaj koji je obilježen i prohodan. Najkraći put je označeni put. Čuvajte područja uz jezera i potoke i ne kampirajte u blizini obale. Dobra se mjesta za kampiranje najčešće nalaze na putu, rijetko ih je potrebno graditi. Ako je potrebno urediti novo mjesto za kampiranje, preporučuje se to raditi na mjestima bez vegetacije. Mjesta za kampiranje trebaju biti što manja. Kampiranje u zaštićenim područjima nije dozvoljeno osim u uređenim kampovima.
Ostavite kako ste našli: čuvajte baštinu – pogledajte, ali ne dirajte kulturne ili povijesne objekte i materijal. Ostavite kamenje, biljke i druge prirodne predmete kako ste ih našli. Ne gradite nove objekte i ne kopajte rupe u tlu. Ne prikupljajte kamenje, minerale i slične geološke tvorevine. Ne ostavljajte u prirodi ništa što ste donijeli sa sobom.
Poštujte divljinu: divlje životinje promatrajte iz daljine. Nemojte ih pratiti ili im pristupati. Nikad ne hranite životinje. Hranjenje divljih životinja može biti pogubno za njihovo zdravlje, mijenja njihovo ponašanje i izlaže ih raznim opasnostima. Ako ste poveli kućne ljubimce, kontrolirajte ih u svakom trenutku. Izbjegavajte uznemiravanje životinjskog svijeta tijekom parenja, gniježđenja ili podizanja mladunaca. Ostavite divljinu “divljom“.
Tart s kavom: Recept za neodoljivu slasticu s rižinim brašnom i bademovim mlijekom






