Usporedili trenutni problem s COVID-om: ‘Ovaj bi slučaj mogao biti još gori’
Istraživači upozoravaju da klimatske politike koje potiču ljude na promjenu ponašanja mogu oslabiti njihove vrijednosti i potporu zaštiti okoliša. Naime, klimatske politike koje ciljaju promjene životnog stila riskiraju pokretanje vala „nenamjernih negativnih nuspojava“, čak i među ljudima koji se dobrovoljno trude donositi održive odluke.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da bi promjene životnog stila mogle pomoći planetu da do 2050. godine smanji emisije i do 70 posto.
Međutim, novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability upozorava da često promovirane inicijative, poput smanjenja konzumacije mesa, zabrane automobila u središtima gradova i poziva građanima da se odreknu zračnih putovanja, mogu oslabiti njihove „zelene“ vrijednosti.
Negativna reakcija
Istraživači su proveli anketu među više od 3.000 Nijemaca, reprezentativnih za demografsku strukturu zemlje, postavljajući im pitanja o klimatskim politikama te, radi usporedbe, o politikama vezanim uz pandemiju bolesti COVID-19.
Otkrili su da dobronamjerne, ali loše osmišljene mjere mogu učiniti čak i „zelene“ građane manje ekološki osviještenima zbog onoga što se uobičajeno naziva „učinkom istiskivanja“. Riječ je o situaciji u kojoj odbojnost prema kontroli nadilazi postojeću motivaciju pojedinca da vodi ekološki prihvatljiv način života.
Primjerice, osoba već može voziti bicikl, koristiti javni prijevoz i paziti na grijanje i hlađenje doma, no kada se suoči s politikama ugljične neutralnosti, poput zabrana automobila u gradovima, javlja se „snažna negativna reakcija“.
Stvara se opasno vruć svijet: ‘Svaki djelić stupnja je važan’
Klimatske promjene nasuprot COVID-19
Istraživači su utvrdili da su negativne reakcije na klimatske mjere bile za 52 posto izraženije nego na mjere povezane s COVID-19, koje su diljem svijeta izazvale „nevjerojatno neprijateljstvo“, osobito u zemljama poput SAD-a.
Tijekom pandemije rasla je javna pobuna, a tisuće ljudi odbijale su se pridržavati pravila poput nošenja maski u javnosti i održavanja fizičke distance.
„Čini se da bi slučaj klimatskih politika mogao biti još gori“, kaže ekonomist Sam Bowles, jedan od autora studije. „Znanost i tehnologija potrebne za niskougljičan način života gotovo su riješene, no ono što zaostaje jest društveno-bihevioralna znanost o učinkovitim i politički održivim klimatskim politikama.“
Kako klimatske politike mogu poticati zelene vrijednosti?
Istraživači navode da još uvijek postoji razlog za optimizam, jer je otpor bio manji kod ljudi koji su smatrali da je politika učinkovita, da ne ograničava njihovu slobodu izbora te da ne zadire u njihovu privatnost ili tijelo.
„U Njemačkoj postoji manji otpor ograničenjima kratkih letova u usporedbi s drugim politikama“, kaže bihevioralna ekonomistica i psihologinja Katrin Schmelz, glavna autorica studije.
„To je možda zato što europska željeznička mreža pruža odgovarajuću alternativu, što, primjerice, nije slučaj u SAD-u.“
Bogati moraju promijeniti način života: Planet je već prešao sigurne granice






