Stvara se opasno vruć svijet: ‘Svaki djelić stupnja je važan’
Planet je sve zagrijaniji (Foto: Pexels)
Svakog prosinca postavlja nam se isto pitanje – je li godina na izmaku bila loša godina za ekstremne vremenske prilike. I svake godine odgovor postaje sve nedvosmisleniji i glasi – da. Emisije fosilnih goriva i dalje rastu, potičući porast globalnih temperatura i sve razornije klimatske ekstreme na svim kontinentima.
Iako je 2025. godina globalno bila nešto hladnija od 2024., i dalje je bila znatno toplija od gotovo svih ostalih godina zabilježenih u povijesti, prema podacima Copernicusa, a posljedice te vrućine bile su nepogrešivo vidljive, stoji u izvješću World Weather Attribution (WWA).
“Ovo izvješće razmatra neke od najgorih ekstremnih vremenskih događaja 2025. godine koje je analizirao tim WWA, dokumentirajući teške posljedice zagrijavanja klime i još jednom otkrivajući koliko smo nespremni. U 22 ekstremna događaja koja smo detaljno analizirali, toplinski valovi, poplave, oluje, suše i šumski požari odnosili su živote, uništavali zajednice i pustošili usjeve. Zajedno, ovi događaji pružaju sumornu sliku rastućih rizika s kojima se suočavamo u svijetu koji se zagrijava”, poručuju iz WWA.
Ključne poruke
Na kraju 2025. godine, ovo izvješće naglašava da su, čak i u godini obilježenoj slabim uvjetima La Niñe (NASA, 2025), koji su doveli do nižih temperatura površine mora, globalne temperature ostale vrlo visoke, a značajna šteta uzrokovana klimatskim promjenama izazvanima ljudskim djelovanjem itekako je stvarna. To nije prijetnja budućnosti, već stvarnost današnjice.
U 2025. godini ekstremni vremenski događaji nastavili su se pojavljivati na zabrinjavajućoj razini. Iako su prirodni oblici klimatske varijabilnosti, poput El Niña, bili u hladnijoj fazi, ljudskim djelovanjem potaknute emisije stakleničkih plinova dovele su do iznimno visokih globalnih temperatura. Te povišene temperature pojačale su dugotrajne toplinske valove, pogoršale sušne uvjete i požarne rizike te povećale ekstremne oborine i vjetrove povezane s jakim olujama i poplavama.
To sve je rezultiralo tisućama smrtnih slučajeva i raseljavanjem milijuna ljudi. Događaji iz 2025. jasno pokazuju rastuće rizike koji su već prisutni pri približno 1,3 °C antropogenog zagrijavanja te dodatno naglašavaju hitnu potrebu za ubrzanjem prijelaza s fosilnih goriva, poručuju iz WWA.
Bogati moraju promijeniti način života: Planet je već prešao sigurne granice
Ekstremne vrućine
Od 2015. godine, kada je potpisan Pariški sporazum, globalno zagrijavanje poraslo je za 0,3 °C. Ovo naizgled malo povećanje već je znatno učestalije učinilo ekstremne vrućine, dodajući u prosjeku 11 dodatnih vrućih dana godišnje, a s daljnjim zagrijavanjem očekuje se njihovo dramatično povećanje.
“Ako se politike u potpunosti provedu, Pariški sporazum pomogao je smanjiti projicirano zagrijavanje s 4 °C na 2,6 °C, što je značajno smanjenje, ali bi i dalje stvorilo opasno vruć svijet. Preispitujući neke od nedavnih toplinskih valova analiziranih prethodnih godina, poput ekstremnih vrućina u Amazoniji ili u Burkini Faso i Maliju, utvrdili smo da su ti događaji od 2015. postali gotovo deset puta vjerojatniji, što jasno pokazuje da je svaki djelić stupnja važan.
Učinci ekstremnih događaja iz 2025. godine potaknuti su lokalnim, kontekstno specifičnim ranjivostima, no u mnogim slučajevima uočavamo iste obrasce diljem svijeta. Naša studija u Južnom Sudanu istaknula je da su žene nerazmjerno pogođene ekstremnim vrućinama zbog njihove veće zastupljenosti u neformalnim, vrućini izloženim poslovima poput poljoprivrede i ulične prodaje, kao i zbog ograničenih resursa i niske razine pismenosti“, stoji u izvještaju.
Duboka nejednakost
Na globalnoj razini žene nose nerazmjerno velik teret, primjerice zbog nedovoljne zastupljenosti u vodstvu te neplaćenih obveza skrbi, što često povećava njihovu izloženost opasno visokim temperaturama i povezanim dugoročnim zdravstvenim rizicima. Ekstremne vrućine dodatno remete obrazovanje, dovodeći do zatvaranja škola i produbljivanja rodnih nejednakosti.
Ova je godina još jednom, na vrlo jasan način, pokazala koliko su nepravedno raspodijeljene posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje dosljedno najteže pogađaju one koji su već marginalizirani u svojim društvima. No nejednakost ide i dublje, sama znanstvena baza dokaza je neujednačena. “Mnoge naše studije u 2025. godini bile su usmjerene na obilne oborinske događaje u Globalnom Jugu, a iznova smo nailazili na činjenicu da praznine u opažačkim podacima i oslanjanje na klimatske modele razvijene ponajprije za Globalni Sjever sprječavaju donošenje pouzdanih zaključaka. Ova nejednaka osnova klimatske znanosti odražava šire nepravde klimatske krize.
Događaji iz 2025. godine jasno pokazuju da, iako hitno moramo prijeći s fosilnih goriva, jednako tako moramo ulagati u mjere prilagodbe. Mnoge smrti i drugi negativni učinci mogli bi se spriječiti pravodobnim djelovanjem. No događaji poput uragana Melissa naglašavaju granice pripravnosti i prilagodbe. Kada snažna oluja pogodi male otoke poput Jamajke i drugih karipskih država, čak ni relativno visoka razina spremnosti ne može spriječiti goleme gubitke i štetu. To potvrđuje da sama prilagodba nije dovoljna; brzo smanjenje emisija ostaje ključno za izbjegavanje najgorih posljedica klimatskih promjena“, zaključuju u WWA-u.
Meteorolozi za 2026. nemaju dobrih vijesti, objavili što nas čeka






