Stiglo upozorenje na strašne vrućine: Ljudsko tijelo to ne može podnijeti
Vrućine (Foto; Pixabay)
Arapska se regija zagrijava gotovo dvostruko brže od svjetskog prosjeka, upozorili su u četvrtak stručnjaci UN-a za vremenske prilike, nakon što je 2024. donijela neviđenu vrućinu, razorne oluje i pogoršanje nestašice vode koje pogađaju neke od najranjivijih zajednica na svijetu. Prvo izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju klime u arapskoj regiji prikazuje sumornu sliku područja pod stalnim pritiskom zbog porasta temperatura i sve ekstremnijih vremenskih pojava.
UN-ova agencija navodi da je “više zemalja (u arapskoj regiji) prošle godine zabilježilo temperature iznad 50 °C, dok je prosječna regionalna temperatura u 2024. bila 1,08 °C viša u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020.”. Ističući važnost tih podataka, glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo upozorila je da izuzetno visoke temperature, obilježene intenzivnim i dugotrajnijim toplinskim valovima, “guraju društvo do krajnjih granica; jednostavno je prevruće”.
“Ljudsko zdravlje, ekosustavi i gospodarstva ne mogu podnijeti dugotrajne periode s više od 50 °C”, nastavila je čelnica WMO-a. “Suše postaju sve češće i teže u jednoj od regija s najmanje vode na svijetu. Istodobno svjedočimo ometajućim i opasnim bujičnim kišama”, rekla je Saulo.
Neprijateljski klimatski uvjeti
UN-ovo izvješće pokazuje porast od 83 posto u broju evidentiranih katastrofa u arapskim zemljama između razdoblja 1980.–1999. i 2000.–2019. Osim rekordnih vrućina, regija koja obuhvaća 15 zemalja s najmanje dostupne vode na svijetu trpjela je oluje prašine, dugotrajne suše i razorne poplave.
Prema WMO-u, suša se u 2024. pogoršala u zapadnoj Sjevernoj Africi nakon šest uzastopnih neuspjelih kišnih sezona, osobito u Maroku, Alžiru i Tunisu. U drugim, inače suhim zemljama poput Saudijske Arabije, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ekstremne oborine i bujične poplave uzrokovale su smrti i velike štete.
Ovi klimatski šokovi dodatno opterećuju zajednice koje se već bore s konfliktima, brzim rastom stanovništva, urbanizacijom i gospodarskom nestabilnošću. WMO upozorava da će se, bez snažnijih mjera prilagodbe, pritisci samo povećavati kako temperature budu i dalje ubrzano rasle.
COP30 ostavio svijet bez riječi, stručnjaci poručuju: ‘Treba zavrnuti rukave, treba djelovati’
Ugrožena svakodnevica
Urbanim središtima prijete poremećaji u opskrbi energijom, transportnoj infrastrukturi i javnom zdravstvu, osobito za ljude koji rade na otvorenom ili žive u improviziranim naseljima. U ruralnim područjima dugotrajna suša umanjuje proizvodnju hrane i prisiljava na teške odluke između poljoprivrede, opskrbe kućanstava vodom i zaštite okoliša.
Claire Ransom, pomoćnica znanstvenog djelatnika u WMO-ovu Odjelu za klimatsko praćenje i politiku, naglasila je da ekstremna vrućina nije jedina prijetnja. „Oluje prašine, jake poplave i drugi klimatski ekstremi stvorili su ogroman pritisak na zajednice diljem regije u 2024., remeteći živote i utječući na milijune ljudi“, rekla je.
Ovi događaji prouzročili su velike gospodarske gubitke, raselili obitelji, uništili usjeve i preopteretili sustave hitnog odgovora, koji su neravnomjerno razvijeni u regiji.
Zajednička akcija
Unatoč izazovima, WMO-ova procjena prepoznaje i određeni napredak. Mnoge zemlje proširile su sustave pripravnosti i počele strateškije ulagati u prilagodbu. “Napretka ima. Gotovo 60 posto arapskih zemalja sada ima višerizične sustave ranog upozoravanja, a mnoge prioritet daju strategijama vodne sigurnosti kako bi se nosile s rastućim klimatskim rizicima koje smo vidjeli 2024. i onima koji slijede“, kazala je Ransom.
Iako napori na prilagodbi rastu, izvješće zaključuje da samo brzo, trajno i usklađeno djelovanje može spriječiti da surovi klimatski uvjeti iz 2024. postanu novo normalno. Pritisak za koordiniranim rješenjima raste kako temperature rastu. Spoj ekstremne vrućine, nestašice vode i brzog rasta stanovništva pojačava postojeće ranjivosti i prijeti razvojnim ciljevima mnogih zemalja. Brojne vlade već se bore održati osnovne usluge tijekom toplinskih valova, dok siromašnije zajednice trpe najveći rizik od porasta temperatura i sve jačih oluja.
„Ključna poruka izvješća je jasna: arapska je regija doista na prvim crtama klimatskih promjena, a pravodobne informacije i koordinirano djelovanje više nisu opcija. Oni su apsolutna nužnost“, rekla je Ransom.
Izvješće je izrađeno u partnerstvu s Ekonomskom i socijalnom komisijom za Zapadnu Aziju te Arapskom ligom. Riječ je o prvome klimatskom izvješću posvećenom isključivo arapskoj regiji, a cilj mu je pružiti primjenjive, znanstveno utemeljene informacije koje mogu pomoći donositeljima odluka u ovom području siromašnom vodnim resursima.
Hrvatski grad suočen s porastom razine mora, evo kakve akcije poduzima






