Stablo zvano ‘noćna mora’: ‘Biljka se okrenula protiv nas’
Stablo prosopis (Foto: Pixabay)
Stablo prosopis, koje je nekoć bilo hvaljeno kao rješenje za sve veću dezertifikaciju Etiopije, danas se nekontrolirano širi diljem istočnoafričke zemlje, ugrožavajući krhke ekosustave i sam opstanak lokalnih zajednica. Podrijetlom iz Latinske Amerike, grmoliko stablo prosopis prvi je put zasađeno u sjeveroistočnoj etiopskoj regiji Afar 1970-ih godina. No, ova invazivna vrsta je uskoro postala prava noćna mora za mještane poput stočarke Khadije Humed. „Zbog ove biljke postali smo siromašni,“ rekla je za AFP.
Otporan na vrućinu i brzog rasta, prosopis je isprva obećavao spriječiti eroziju tla i pružiti hlad kako bi se ublažila lokalna mikroklima u suhim nizinama Afara. No danas je prekrio golema prostranstva te regije, a njegove trnovite, viseće grane dosežu i do 10 metara visine. Svako stablo prosopisa može dnevno crpiti do sedam litara vode iz tla svojim dubokim korijenjem, isušujući zemlju i onemogućujući poljoprivredu.
Prosopis također šteti stoci, tvrde lokalni pastiri. „Biljka se okrenula protiv nas,“ rekao je Hailu Shiferaw, istraživač u Etiopskom centru za vodne i zemljišne resurse, za AFP. „Nitko nije mogao predvidjeti njezine štetne posljedice.“
„Sve se promijenilo“
U Khadijinu selu, oko 200 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Adis Abebe, stanovnici tvrde da plodovi stabla uzrokuju bolesti kod krava, začepljuju im usta i želuce, a neke i ubijaju. Radi se o gubicima koji su zajednicu gurnuli u duboko siromaštvo. „Imam osobno 10 krava i više od 20 koza i ovaca. No prije pojave prosopisa, ljudi su ovdje imali 50 do 100 grla stoke,“ rekla je Humed.
„Sve se promijenilo,“ dodao je 76-godišnji mještanin Yusuf Mohammed, napominjući da gusto lišće stabla privlači divlje životinje koje napadaju njihovu stoku. „Nikada prije nismo imali napade divljih životinja. Ali otkako se prosopis proširio, lavovi, hijene, divlje mačke i lisice počeli su napadati naša sela,“ rekao je Mohammed. Njegovi otrovni trnovi također ozljeđuju stoku, čineći je preslabom da traži hranu, dodao je.
U svijetu postoji oko 3500 invazivnih vrsta koje su uvele ljudske aktivnosti, a mnoge su nanijele veliku štetu lokalnim ekosustavima. Prema izvješću Međuvladine platforme za znanost i politiku o bioraznolikosti i uslugama ekosustava iz 2023., te vrste lokalna gospodarstva koštaju ukupno 423 milijarde dolara, što je iznos jednak cjelokupnom BDP-u Danske. Ketema Bekele, izvanredni profesor ekonomske ekologije na Sveučilištu Haramaya u Etiopiji, procjenjuje da je prosopis regiju Afar tijekom posljednjih trideset godina stajao 602 milijuna dolara. To je gotovo četiri puta više od njezina godišnjeg proračuna.
Invazivne strane vrste prijetnja su zdravlju ljudi i gospodarstvu
Izvan kontrole
Oko 20.000 četvornih kilometara Afara sada je prekriveno ovom biljkom, koja je, prema njegovim riječima, „izvan kontrole“ i širi se prema regijama Amhara i Oromia. Prema Journal of Environmental Management objavljenom prošle godine, 2023. godine prosopis je prekrivao 8,61 % teritorija Etiopije, u odnosu na 2,16 % 2003. godine, dok se ukupna površina pašnjaka smanjila za više od četvrtine.
Izvješće procjenjuje da bi do 2060. prosopis mogao zauzeti 22 % etiopskog teritorija, koji iznosi 1,1 milijun četvornih kilometara. Deve pomažu njegovom širenju jer jedu mahune i raznose sjemenke izmetom na velikim udaljenostima. Nevladina organizacija CARE International pokušava od 2022. godine zaustaviti širenje, potičući lokalno stanovništvo da bere i koristi biljku.
Uz potporu danskog fonda Danida, organizacija također uklanja stabla i na njihovu mjestu sadi voćnjake. „Moguće ga je držati pod kontrolom,“ rekao je Mohammed, „ali potrebna nam je veća pomoć. Ne možemo se sami nositi s tim.“






