Visoka je 365 metara i mijenja pravila igre: U Njemačkoj podignuta najviša vjetroturbina na svijetu
Vjetroturbina na velikoj nadmorskoj visini u Schipkauu iskoristit će snažne vjetrove na velikim visinama za proizvodnju energije (Foto: SPRIND GmbH)
Vjetrovi su snažniji na većim nadmorskim visinama, što omogućuje proizvodnju dvostruko veće količine energije.
Regija u Njemačkoj kojom su nekoć dominirali rudnici ugljena napravila je veliki zaokret prema čistoj energiji.
Nakon otprilike dvije godine izgradnje, najviša vjetroturbina na svijetu sada se uzdiže iznad Schipkaua, malog grada u saveznoj pokrajini Brandenburg.
Visoka 365 metara, od temeljne ploče do vrha lopatice rotora, vjetroturbina je samo tri metra niža od televizijskog tornja u Berlinu, zbog čega je među najvišim građevinama u Njemačkoj.
U trenutku kada rat s Iranom podiže cijene energije za Europljane, ovakav projekt teško da bi mogao biti potrebniji. „To će nam pomoći da postanemo neovisni o nafti i plinu iz drugih dijelova svijeta“, kaže njemački savezni ministar zaštite okoliša Carsten Schneider.
Teleskopski uređaj podigao je vjetroturbinu na punu visinu
Sa svojih 365 metara, dovršena turbina visoka je koliko i zgrada od 100 katova.
Koja je prednost tako goleme konstrukcije? Vjetar iznad 300 metara puše snažnije i stabilnije, što omogućuje proizvodnju veće količine energije iz vjetra.
Možda se pitate kako je uopće moguće izgraditi tako visoku, usku i samostojeću konstrukciju. Konvencionalne dizalice za takav posao nisu dovoljne. Umjesto njih upotrijebljen je patentirani teleskopski uređaj.
Turbina je u početku dosegnula visinu od 150 metara, a potom ju je teleskopski uređaj podigao na 300 metara.
Ovaj pionirski projekt nije prošao bez izazova. Krajem 2025. godine otkriveni su problemi s čeličnim dijelovima, zbog čega su radovi morali biti obustavljeni.
„Sigurnost i kvaliteta imaju apsolutni prioritet u ovom globalno jedinstvenom projektu“, rekao je tada Jochen Großmann, izvršni direktor i osnivač građevinske tvrtke GICON.
Ako sve bude prema planu, golema vjetroturbina trebala bi biti priključena na elektroenergetsku mrežu u studenome.
Kraj ere nafte, plina i ugljena? Njemačka postavila rok, evo što radi ostatak Europe
Koliko će energije proizvoditi vjetroturbina?
U GICON-u očekuju godišnju proizvodnju električne energije od 30 do 33 gigavatsata te trošak proizvodnje manji od pet centi po kilovatsatu.
To je 220 posto više nego kod konvencionalnih turbina u blizini, a proizvedenom električnom energijom moglo bi se opskrbiti približno 7500 četveročlanih kućanstava.
Vjetroturbine na velikim visinama mogle bi biti rješenje za manje vjetrovite dijelove Europe
Što je vjetroturbina viša, vjetar u pravilu puše snažnije i ravnomjernije. GICON, koji navodi da na ovoj tehnologiji radi od 2010. godine, želio je znanstveno provjeriti tu pretpostavku.
U ime tvrtke beventum GmbH, podružnice Savezne agencije za disruptivne inovacije (SPRIND), tvrtka je postavila mjerni stup za mjerenje vjetra u obližnjem Klettwitzu. Mjerenja su pokazala da vjetar na visini od 300 metara doista puše stabilnije i snažnije nego na visini na kojoj se nalaze konvencionalne vjetroturbine.
Veliki dijelovi Europe, od istočne Poljske do Pirenejskog poluotoka, imaju problema s iskorištavanjem energije vjetra zbog slabijih prizemnih vjetrova. Visoki vjetrotornjevi mogli bi biti odgovor na taj problem.
SPRIND naglašava: „Europa mora imati snažan položaj u proizvodnji vjetroturbina kako bi zajamčila vlastitu proizvodnju energije.“
Gdje se nalazi najviša vjetroturbina na svijetu?
Schipkau se nalazi u Lužici, regiji koju su desetljećima obilježavali rudnici ugljena, prije nego što je prošla kroz velike promjene. Vlasti na tom području sada potiču projekte čiste energije, nudeći prostor, infrastrukturu i političku potporu.
Dugoročno se na toj lokaciji planira izgradnja hibridne elektrane s dvije razine proizvodnje energije iz vjetra i solarnim parkom na tlu.
Ovakva trostruka namjena trebala bi peterostruko povećati proizvodnju energije u usporedbi s isključivim korištenjem solarne energije. Kombinacija različitih izvora energije trebala bi također omogućiti proizvodnju električne energije tijekom cijele godine.
Čista energija diljem Europe propada zbog zastarjele mreže
Ovaj ambiciozni projekt ukazuje i na problem koji postaje sve očitiji diljem Europe: zastarjele elektroenergetske mreže ne mogu pratiti nagli rast obnovljive infrastrukture.
U Njemačkoj to stvara skupu paradoksalnu situaciju. Kada u vjetrovitom sjeveroistočnom dijelu zemlje u mrežu ulazi više električne energije nego što je vodovi mogu prenijeti prema jugu, gdje je potrošnja velika, vjetroturbine se moraju usporiti ili isključiti.
To znači da prazninu moraju popuniti fosilni plin i drugi prljavi izvori energije, što povećava cijene za potrošače i dovodi do većih emisija ugljika.
Prema analizi njemačkog medija Tagesspiegel, samo tijekom 2023. godine izgubljeno je oko 9,3 teravatsata energije proizvedene iz vjetra. Troškovi upravljanja zagušenjima iznosili su gotovo tri milijarde eura, a snose ih potrošači kroz naknade za korištenje mreže koje se dodaju njihovim računima za električnu energiju.
GICON i njegov naručitelj SPRIND smatraju da bi visoki vjetrotornjevi dugoročno mogli ublažiti ovaj problem. Budući da vjetrovi na velikim visinama pušu ravnomjernije, a turbine bi se mogle ekonomski koristiti i na područjima gdje su prizemni vjetrovi preslabi, širenje vjetroenergije moglo bi biti decentraliziranije.
Europa sve više koristi energiju vjetra
Krajem 2025. godine u Europi je na kopnu i moru bilo instalirano oko 304 gigavata kapaciteta energije vjetra, prema podacima Njemačkog udruženja za energiju vjetra.
S oko 77,7 gigavata instaliranog kapaciteta, Njemačka je bila ispred Ujedinjenog Kraljevstva s 31,6 gigavata i Španjolske s 31,2 gigavata.
Njemačka je tijekom 2025. godine instalirala 5735 megavata novih kapaciteta, više nego bilo koja druga europska zemlja.
Njemačka potiče proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Krajem ožujka njemački savezni ministar zaštite okoliša Carsten Schneider predstavio je u Bundestagu Program zaštite klime 2026., koji uključuje 67 mjera kojima bi se do 2030. godine trebalo dodatno smanjiti 25 milijuna tona emisija CO₂.
Na predstojećim natječajima bit će dodijeljeno 2000 više vjetroturbina nego što je prethodno bilo planirano. Osim toga, bit će raspisani natječaji za 12 gigavata novih kapaciteta energije vjetra koji bi do 2030. trebali biti priključeni na elektroenergetsku mrežu.






