Ovaj novi beton čvršći je i uklanja CO₂ iz zraka
Beton, ilustracija (Foto: Pixabay)
Istraživači su razvili betonsku mješavinu koja je istodobno čvršća i sposobna apsorbirati ugljikov dioksid. Najbolja formula, koja kombinira zeolit i biougljen od bambusa, povećala je tlačnu čvrstoću za 7,48 posto, a vlačnu čvrstoću za 15 posto u usporedbi s konvencionalnim betonom. U laboratorijskim ispitivanjima apsorbirala je i oko 1,2 grama CO₂ dnevno, piše Science Daily
Inženjeri su razvili novu vrstu betona koja je čvršća od konvencionalnog betona, a istodobno iz atmosfere apsorbira ugljikov dioksid. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Carbon Research, pokazuju da bi dodavanje pažljivo odabranih prirodnih materijala betonu moglo dati dodatnu funkciju, osim same gradnje, tako da pomaže uklanjanju CO₂ iz okolnog zraka.
Istraživači s Mepco Schlenk Engineering Collegea u Indiji razvili su ovu mješavinu kao mogući način da građevinski materijali postanu održiviji. Njihov pristup usmjeren je na jedan od velikih okolišnih izazova, rast koncentracije CO₂ u atmosferi, koji je velikim dijelom posljedica korištenja fosilnih goriva i proizvodnje cementa.
Tim, predvođen Srinivasanom Revathijem, usredotočio se na dva prirodna dodatka. Jedan je bio zeolit, vrlo porozan mineral, a drugi biougljen od bambusa, materijal bogat ugljikom. Oba materijala imaju velik volumen pora i veliku specifičnu površinu, zbog čega su vrlo pogodni za vezivanje molekula plinova.
Prljavi zrak ubija Europljane i stoji bilijune: Ovi gradovi dokazuju da su promjene moguće
Ispitivanje čvršće betonske mješavine
Istraživači su ispitali nekoliko varijanti betona razreda M35, koji se često koristi za infrastrukturu namijenjenu umjerenom prometnom opterećenju. Sitni agregat zamijenili su zeolitom u udjelima od 25 i 50 posto. Istodobno su cement zamijenili biougljenom od bambusa u koncentracijama od 0,5, 1 i 1,5 posto.
Svaka formulacija ispitana je na nekoliko važnih svojstava, uključujući tlačnu čvrstoću, cijepnu vlačnu čvrstoću, upijanje vode i otpornost na udarce. Istraživači su tražili mješavinu koja bi mogla apsorbirati veću količinu CO₂ bez smanjenja čvrstoće betona. Idealno bi bilo da materijal istodobno postane i čvršći.
Jedna se kombinacija posebno istaknula. Mješavina koja je sadržavala 50 posto zeolita i 1 posto biougljena od bambusa, nazvana ZB5, ostvarila je najbolje ukupne rezultate.
Njezina tlačna čvrstoća dosegnula je 38,49 MPa, što je oko 7,48 posto više nego kod konvencionalnog betona. Cijepna vlačna čvrstoća iznosila je 4,39 MPa, odnosno 15 posto više nego kod standardne mješavine.
Istraživači dodatnu čvrstoću pripisuju međudjelovanju alumosilikatne strukture zeolita i tvrdoće biougljena od bambusa. Zajedno ti materijali, čini se, stvaraju gušću i izdržljiviju cementnu matricu.
Beton koji apsorbira CO₂
Čvrstoća je bila samo jedan dio rezultata. Mješavina ZB5 pokazala je i sposobnost apsorpcije ugljikova dioksida.
Kada je beton postavljen u komoru za karbonizaciju, apsorbirao je 1,2 grama CO₂ dnevno. Tijekom sedam dana plin je prodro 15 milimetara u materijal.
Istraživači su vezivanje ugljika povezali s mikroporoznom strukturom zeolita i visokim udjelom ugljika u biougljenu od bambusa. Kombinacijom tih svojstava beton može služiti i kao građevinski materijal i kao sredstvo za hvatanje atmosferskog CO₂.
Srinivasan Revathi, korespondirajući autor istraživanja s Odjela za građevinarstvo, ovako je opisao rezultate:
„Naš rad pokazuje pristup s dvostrukom koristi. Ne stvaramo samo čvršći beton, već uobičajeni građevinski materijal pretvaramo u aktivno sredstvo za sanaciju okoliša. Ugradnjom zeolita i biougljena od bambusa možemo graditi konstrukcije koje nisu samo čvrste, već i aktivno uklanjaju višak ugljikova dioksida iz zraka, otvarajući put prema uistinu održivoj infrastrukturi u područjima s visokim emisijama, poput gradskih prometnica i industrijskih zona.”
Potencijal za ugljično neutralnu gradnju
Rezultati istraživanja upućuju na mogući novi pristup razvoju građevinskih materijala s neutralnim ugljičnim otiskom. Beton proizveden prema formulaciji ZB5 mogao bi biti posebno koristan na područjima na kojima su koncentracije CO₂ relativno visoke.
Moguće primjene uključuju betonske kolnike, zaštitne zidove uz autoceste i kanalizacijske cjevovode. Takve bi konstrukcije i dalje imale svoje uobičajene inženjerske funkcije, ali bi istodobno mogle apsorbirati dio ugljikova dioksida iz okoliša.
Istraživači, međutim, upozoravaju da je riječ tek o dokazivanju koncepta te da će prije široke primjene materijala biti potrebna dodatna ispitivanja.
Vrući zrak nije ono što uništava polarni ledeni pokrov, već ocean
Sljedeći koraci za beton koji apsorbira ugljik
U budućim istraživanjima ispitat će se kako se beton ponaša tijekom duljeg razdoblja, uključujući pitanje zadržava li dugoročno svoju trajnost i sposobnost apsorpcije CO₂.
Istraživači planiraju ispitati i druge vrste biougljena, procijeniti mješavinu u različitim razredima betona i morta te istražiti može li prethodno namočeni biougljen dodatno poboljšati njezina svojstva.
Ta će istraživanja pomoći utvrditi može li se tehnologija primijeniti u većem opsegu za komercijalnu i industrijsku uporabu. Ako se pokaže uspješnom, ovaj bi pristup građevinskoj industriji mogao omogućiti izgradnju čvršće infrastrukture uz istodobno smanjenje dijela utjecaja građevinskog sektora na okoliš.






