Prljavi zrak ubija Europljane i stoji bilijune: Ovi gradovi dokazuju da su promjene moguće
Gusta magla (Foto: Goran Mehkek / Cropix)
Od londonske zone ULEZ do sofijske zone čistog zraka, europski gradovi pokazuju da je čišći zrak moguće postići, no još je mnogo toga potrebno učiniti.
Zagađenje zraka uzrokovalo je gotovo osam milijuna smrti u svijetu tijekom 2023. godine, pokazuje izvješće State of Global Air 2025. Svjetska banka procjenjuje da zdravstvene posljedice onečišćenja zraka svake godine stoje 8,1 bilijun dolara (7,05 bilijuna eura), što odgovara približno šest posto svjetskog BDP-a.
„Onečišćenje većini ljudi ostaje nevidljivo”, za Euronews Earth kaže dr. María Neira, bivša direktorica Odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije. Ističe da čestice onečišćujućih tvari mogu dospjeti do „bilo kojeg organa” u tijelu, uključujući mozak, te pridonijeti kognitivnom propadanju i bolestima poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te demencije.
Posljedice onečišćenog zraka osjetila je i olimpijska atletičarka Paula Radcliffe, kojoj je astma izazvana fizičkim naporom dijagnosticirana sa 14 godina. Dok je trčala u onečišćenom Pekingu, osjećala je „glavobolju, mučninu” i probleme s vidom, rekla je za Euronews Earth. Dodaje da onečišćeni zrak utječe i na razvoj mozga djece te njihov uspjeh u školi.
Vrući zrak nije ono što uništava polarni ledeni pokrov, već ocean
Gradovi poduzimaju mjere protiv onečišćenja zraka
Breathe Cities, globalna inicijativa usmjerena na borbu protiv onečišćenja zraka u gradovima, trenutačno surađuje sa 16 gradova diljem svijeta kako bi se prošrio pristup podacima o kvaliteti zraka i podržale politike usmjerene na čišći zrak.
London je, prema neovisnoj studiji londonskog Imperial Collegea, smanjio broj smrti povezanih s otrovnim zrakom za oko 40 posto nakon uvođenja zone vrlo niskih emisija, poznate kao ULEZ, i drugih mjera za poboljšanje kvalitete zraka.
U Sofiji, glavnom gradu Bugarske, promet i grijanje na drva i dalje su dva najveća izvora onečišćenja. „Do 2023. godine procjenjivalo se da smo jedan od gradova s najvećim brojem smrti koje se mogu pripisati onečišćenju zraka”, kaže dr. Kostadin Kostadinov sa Medicinskog sveučilišta u Plovdivu za Euronews Earth.
Nakon skupne tužbe koju su pokrenule organizacije za zaštitu okoliša i stanovnici, Sofia je uvela zonu niskih emisija, kojom se ograničava promet i unaprjeđuje sustav grijanja kućanstava.
„Već postoje dokazi da se zahvaljujući tome smanjuje onečišćenje”, kaže Ivaylo Hlebarov, savjetnik Grada Sofije za kvalitetu zraka.
Međutim, zona je na snazi samo tri mjeseca godišnje.
„To je politička odluka”, kaže Hlebarov te ističe da onečišćenje dušikovim dioksidom povezano s prometom pokazuje vrlo male sezonske razlike.
„Ova bi zona trebala postati mjera koja će vrijediti… tijekom cijele godine”, dodaje.
Bugarska bilježi neke od najviših stopa kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i raka u Europi. Kostadinov navodi da su ta zdravstvena stanja snažno povezana s onečišćenjem zraka, iako je lokalnih istraživanja još uvijek malo.
‘Ovakvo se ljeto više ne smije ponoviti’: EU objavljuje popis 100 najugroženijih regija
Što slijedi u europskoj krizi onečišćenja zraka?
Prema mišljenju Neire, danas je najveća prepreka politička volja, a ne tehnologija. Upozorava na otpor industrije fosilnih goriva i prometnog sektora dok gradovi nastoje prijeći na obnovljive izvore energije i održive oblike mobilnosti.
Očekuje se da će klimatske promjene dodatno otežati rješavanje problema onečišćenja zraka.
Inicijativa Breathe Cities sada priprema drugu fazu svojeg djelovanja, kojom želi obuhvatiti još više zajednica i nastaviti graditi na smanjenju onečišćenja već postignutom u Londonu, Sofiji i drugim gradovima uključenima u program.






