‘Ovakvo se ljeto više ne smije ponoviti’: EU objavljuje popis 100 najugroženijih regija
Vrućine su za mnoge ovog ljeta bile neizdržive (Foto: Goran Mehkek / CROPIX)
Sigurnost opskrbe, LNG terminal na Krku, skladište Okoli, razvoj obnovljivih izvora, baterijski sustavi i milijarde eura ulaganja u energetsku infrastrukturu bit će među ključnim temama konferencije “ENERGREEN: Energetska sigurnost Hrvatske 2027.”, 17. rujna u Hotelu Internacional u Zagrebu. Prijaviti na konferenciju možete se OVDJE.
Ursula von der Leyen izjavila je da je ovo ljeto obilježeno ekstremnim vrućinama bilo tek „najava“ visokih temperatura koje nas očekuju u budućnosti.
Predsjednica Europske komisije o klimatskim je promjenama govorila vrlo rano u svom obraćanju, prije tema umjetne inteligencije i migracija.
Bez ublažavanja je govorila o brojnim područjima diljem Europe koja su se ovog ljeta suočila s ekstremnim vremenskim uvjetima. Prema njezinim riječima, njihove su posljedice dovele do 35.000 smrtnih slučajeva više od očekivanog broja.
Ponovljene toplinske valove nazvala je „ljetom istine“ u godišnjem govoru o stanju Europske unije, u kojem se iznose politike i planovi za godinu koja je pred nama.
U dirljivom trenutku predstavila je obitelj vatrogasca koji je poginuo gaseći požar. Zastupnici Europskog parlamenta ustali su i dugotrajnim pljeskom odali počast poginulom vatrogascu.
Što će EU poduzeti nakon ljeta ekstremnih vrućina?
Von der Leyen poručila je da Europa „može, mora i hoće ustrajati na ostvarivanju svojih klimatskih ciljeva“.
Istaknula je da ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba njihovim posljedicama i pripravnost moraju biti u središtu europskog pristupa suočavanju s ekstremnim vremenskim uvjetima.
Von der Leyen najavila je Europski plan za toplinske valove, poručivši da se „ovakvo ljeto više ne smije ponoviti“.
„Trebaju nam bolji sustavi ranog upozoravanja i bolja pripravnost zdravstvenog sustava. Potrebna nam je prilagodba gradova i njihovo hlađenje. Moramo pružiti potporu najugroženijima“, rekla je von der Leyen.
Klimatizacija, najrašireniji oblik hlađenja prostora, ovog je ljeta bila predmet intenzivnih rasprava diljem Europe. Zbog nezapamćenih temperatura mnogi su se pitali trebaju li ugraditi klima-uređaje kako bi se lakše nosili s ekstremnim vrućinama.
100 najugroženijih područja u Europi
Von der Leyen prepoznaje da prilagodba klimatskim promjenama postaje neposredan gospodarski i javnopolitički izazov, a ne više samo dugoročno pitanje zaštite okoliša, izvještava novinarka Euronewsa Marta Pacheco iz Bruxellesa.
„Sljedećeg mjeseca predstavit ćemo novi okvir za otpornost na klimatske promjene. Identificirat ćemo 100 najugroženijih područja u Europi. Procijenit ćemo rizike i utvrditi na kojoj ih razini treba rješavati“, rekla je predsjednica Komisije.
Pritom je podsjetila da je ovogodišnjim požarima izgorjelo 660.000 hektara, dok je uništeno približno 12 milijuna tona poljoprivrednih usjeva.
Von der Leyen najavila je i osnivanje nove Klimatske osiguravateljske alijanse.
„Danas je privatnim osiguranjem pokriveno samo oko 25 posto šteta nastalih zbog katastrofa u Europi. To znači da nacionalni proračuni prečesto postaju osiguravatelj posljednje instance. Moramo djelovati kako bismo smanjili taj jaz“, poručila je predsjednica Europske komisije zastupnicima u Strasbourgu.






