Jedna od najopasnijih lokacija na hrvatskoj obali: Nevjerojatno što se tamo događalo
Plaža Kosica (Foto: Nikola Vilic / CROPIX)
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali su 23. siječnja 2026. godine ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt sanacije obalnog dijela nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju na lokaciji Kosica. Riječ je o projektu kojim se planira uklanjanje dugogodišnjeg onečišćenja uzrokovanog odlaganjem azbestnog otpada, a financira se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026.
Za provedbu projekta dodijeljeno je 5,7 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok ukupna vrijednost ulaganja iznosi gotovo sedam milijuna eura, točnije 6.960.368,75 eura. Projekt je dio ulaganja C1.3. R2-I2, odnosno Programa sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom, čiji je cilj smanjenje rizika za zdravlje ljudi i okoliš na najugroženijim područjima u Hrvatskoj.
Lokacija Kosica onečišćena je kao posljedica dugogodišnjeg rada tvornice Salonit d.d., koja je od 1921. do 2006. godine proizvodila azbestno-cementne proizvode. Tijekom tog razdoblja otpad je odlagan na kopnenom dijelu lokacije, a dio onečišćenja dospio je u more ispuštanjem otpadnih voda. Na taj je način nastao umjetni poluotok Kosica, koji se dijelom sastoji upravo od odloženog industrijskog otpada.
Sanacija poluotoka
Prema dostupnim procjenama, površina kopnenog dijela onečišćenog azbestom iznosi oko 1,46 hektara, dok se onečišćenje morskog dna procjenjuje na približno 4,84 hektara. Upravo zbog razmjera onečišćenja projekt sanacije obuhvaća i kopneni i morski dio lokacije.
Sanacija poluotoka planira se provesti metodom in situ, nasipavanjem i zbijanjem materijala od ceste prema moru. Morsko dno sanirat će se postavljanjem geosintetskog pješčanog tepiha na morski nasip, koji će potom biti prekriven kamenim materijalom, čime bi se spriječilo daljnje širenje azbestnih vlakana u okoliš.
Uz građevinske zahvate, projekt uključuje i opsežan program praćenja stanja okoliša. Predviđeno je postavljanje i održavanje informativnih ploča za posjetitelje i javnost, redovito praćenje koncentracije azbesta u zraku tijekom izvođenja radova, praćenje razvoja bentoskih životinjskih zajednica i pojave invazivnih biljnih vrsta, kao i ispitivanje prisutnosti azbesta u morskom okolišu na područjima koja nisu izravno zahvaćena sanacijom.
Provedbom projekta očekuje se dugoročno smanjenje rizika za zdravlje stanovništva i okoliš te sanacija jedne od najproblematičnijih lokacija opasnog otpada na hrvatskoj obali.
Kvaliteta zraka u Zagrebu nakon požara Vjesnikovog nebodera: Postavljeno pitanje oko azbesta






