Europska unija na korak do povijesne prekretnice: Skoro polovica struje stiže iz obnovljivih izvora, tri zemlje ruše rekorde
Vjetroturbine (Foto: Pixabay)
Europska unija ostvarila je važnu prekretnicu u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Novi podaci Eurostata pokazuju da njihov udio i dalje raste.
U prvom tromjesečju 2026. godine obnovljivi izvori činili su 45,5 posto ukupno proizvedene električne energije u Europskoj uniji. To je porast u odnosu na isto razdoblje 2025., kada je taj udio iznosio 42,7 posto.
Najveći doprinos dala je energija vjetra, koja je činila 44,9 posto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Slijedi hidroenergija s udjelom od 28 posto te solarna energija sa 17,3 posto. Preostali dio dolazi iz obnovljivih goriva za izgaranje (9,4 posto) te geotermalne i drugih vrsta energije (0,4 posto).
Ovaj rast dolazi u trenutku kada Europska unija dodatno ulaže u proizvodnju čiste energije iz domaćih izvora, smatrajući je važnim elementom energetske i nacionalne sigurnosti. Energetska kriza izazvana ratom s Iranom ponovno je ukazala na nestabilnost oslanjanja na uvoz fosilnih goriva.
Koje zemlje predvode, a koje zaostaju?
Prema podacima Eurostata, Danska je vodeća članica Europske unije s čak 90 posto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, ponajprije zahvaljujući energiji vjetra.
Na drugom je mjestu Portugal, gdje zahvaljujući bogatim hidroenergetskim potencijalima obnovljivi izvori čine 82,9 posto proizvodnje električne energije. Slijedi Litva, još jedna predvodnica u korištenju energije vjetra, s udjelom od 75,7 posto.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Češka, gdje obnovljivi izvori čine svega 12,7 posto proizvodnje električne energije, Malta s 13 posto te Slovačka sa 17,2 posto.
Obnovljivi izvori smanjuju račune za energiju
Osim što smanjuju emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet, ulaganja u obnovljive izvore energije pridonose i nižim računima za energiju u razdoblju rekordno visokih cijena plina.
Prema nedavnom izvješću International Energy Agency, Europska unija je tijekom 2025. godine uštedjela 51,4 milijarde eura zahvaljujući smanjenom uvozu fosilnih goriva.
Zasebna analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazala je da će potrošači u pet država članica, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Švedskoj i Slovačkoj, ove godine zajedno uštedjeti 8,5 milijardi eura na računima za električnu energiju zahvaljujući velikom udjelu čiste energije u elektroenergetskom sustavu.
Toplinski val dodatno povećao cijene električne energije
Uz već visoke cijene nafte i plina izazvane krizom u Hormuškom tjesnacu, koji je Iran zatvorio kao odgovor na američko-izraelsku vojnu ofenzivu, europske račune za energiju dodatno je povećao i nezapamćeni toplinski val koji je zahvatio Europu u lipnju.
Prema novoj analizi okolišne organizacije 350.org, računi za električnu energiju u Francuskoj i Njemačkoj porasli su za više od 700 milijuna eura u samo tjedan dana. Nagli rast potražnje za električnom energijom zbog rashlađivanja prisilio je obje zemlje na veće korištenje plina kako bi zadovoljile potrebe elektroenergetskog sustava.
To je ponovno otvorilo pitanje može li europski sustav određivanja cijena električne energije, poznat kao model “merit order”, u kojem cijenu za cijelu mrežu određuje najskuplji izvor energije potreban za podmirenje potražnje, a to je najčešće plin, dugoročno funkcionirati u energetskom sustavu kojim dominiraju obnovljivi izvori.
Stručnjaci smatraju da bi dugoročno rješenje moglo biti znatno veće ulaganje u obnovljive izvore energije i sustave za pohranu električne energije, čime bi se plin postupno izbacio iz mehanizma određivanja cijena. No nedavni skokovi cijena pokazuju da Europa do tog cilja još mora prijeći dug put.






