Zabluda o ‘besplatnoj’ energiji: Ekstremne vrućine zapravo smanjuju učinkovitost solarnih panela
Solarni paneli (Foto: Pexels)
Obnovljivi izvori energije često se predstavljaju kao čarobno rješenje za klimatske promjene, no mogu li izdržati sve topliji planet?
Rat s Iranom neočekivano je potaknuo utrku za obnovljivim izvorima energije, dok se Europa suočava sa stvarnošću svoje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Cijene nafte i plina posljednjih su tjedana snažno oscilirale zbog utjecaja koji Iran ima nad Hormuškim tjesnacem, prolazom širokim 39 kilometara kojim prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte.
Analitičari upozoravaju da se rekordno visoke cijene goriva i računa za energiju neće odmah vratiti na prijašnje razine, čak ni kada rat završi. To je dovelo do rasta interesa za obnovljive izvore, pa mnogi Europljani žure kupiti zelene tehnologije poput električnih vozila, dizalica topline i priključnih solarnih sustava.
Iako se obnovljivi izvori predstavljaju kao rješenje za novi šok uzrokovan fosilnim gorivima, njihovu učinkovitost sada testira upravo problem koji pokušavaju spriječiti, klimatske promjene.
U Zagrebu će se 21. i 22. travnja 2026. održati dvodnevna konferencija „ENERGREEN – Od otpada do energije” u organizaciji portala Energreen i tvrtke Motus Media. Dvodnevni program bit će upriličen u prostoru hotela International. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no svi zainteresirani trebaju prethodno ispuniti online prijavnicu. Prijava je obvezna za osiguravanje mjesta, s obzirom na ograničen kapacitet dvorane i organizacijske zahtjeve događanja.
Mogu li obnovljivi izvori preživjeti klimatske promjene?
Prema Ujedinjenim narodima, svaki dodatni stupanj globalnog zagrijavanja donosi „naglo rastuće opasnosti”, poput intenzivnijih toplinskih valova, obilnijih oborina i drugih vremenskih ekstrema koji povećavaju rizike za zdravlje ljudi i ekosustave.
Thomas Balogun, investitor u obnovljive izvore energije, rekao je za Euronews Earth da je to postao jedan od „najznačajnijih operativnih i strateških izazova” za sustave obnovljive energije.
„Iako su obnovljivi izvori ključni za smanjenje emisija ugljika i borbu protiv klimatskih promjena, oni su po svojoj prirodi ovisni o okolišnim uvjetima”, kaže.
Balogun tvrdi da, kako vremenski obrasci postaju sve nestabilniji, dok plinovi koji zadržavaju toplinu nastavljaju podizati temperature, pouzdanost, učinkovitost i otpornost zelene energetske tranzicije dolaze do granica izdržljivosti.
Solarni paradoks topline
Nova analiza organizacije SolarPower Europe pokazala je da je iskorištavanje sunčeve energije Europi samo u ožujku uštedjelo više od 3 milijarde eura, a do kraja godine moglo bi donijeti čak 67,5 milijardi eura ušteda ako cijene plina ostanu visoke.
No 2026. bi mogla biti među najtoplijim godinama otkako se vodi evidencija, dodatno pogoršana prognozama da bi se kasnije tijekom godine mogao razviti El Niño. Iako bi visoke temperature mogle djelovati kao poticaj solarnoj proizvodnji, ekstremna vrućina zapravo može smanjiti učinkovitost i povećati opterećenje elektroenergetske mreže.
„Česta je zabluda da više sunca uvijek znači i više energije”, rekla je Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i klimatsku nestabilnost.
„Fotonaponske ćelije su poluvodiči i, kao i sva elektronika, gube učinkovitost kako temperatura raste.”
Za svaki stupanj iznad 25 °C učinkovitost solarnih panela pada za oko 0,4 do 0,5 posto.
Tijekom ekstremnih toplinskih valova koji su prošlog ljeta pogodili velike dijelove Španjolske i Grčke, lokalne solarne elektrane bilježile su „značajne padove proizvodnje” upravo u vrijeme kada je potražnja za klimatizacijom bila najveća.
„Zabilježili smo slučajeve u kojima je površinska temperatura panela dosegnula 65 °C, što je dovelo do gotovo 20-postotnog pada teorijskog kapaciteta”, kaže Vergini.
Prošle godine snažna vrućina pogodila je velike dijelove Europe, uključujući inače hladnu Finsku, koja je imala tri uzastopna tjedna s temperaturama od 30 °C. Južnije su se Europljani suočavali s temperaturama višima od 40 °C, što je desetke zemalja gurnulo u sušu.
Istraživači s Imperial College London i London School of Hygiene and Tropical Medicine analizirali su 754 europska grada i utvrdili da su klimatske promjene ljeti 2025. podigle temperature u prosjeku za 3,6 °C.
Idealna zona za vjetroturbine
Vjetroviti uvjeti idealni su za energiju vjetra i pomogli su Ujedinjenom Kraljevstvu da ove godine postavi novi rekord u obnovljivoj energiji. Dana 26. ožujka britanska proizvodnja energije vjetra dosegnula je 23.880 megavata, dovoljno za opskrbu oko 23 milijuna kućanstava.
No kada su brzine vjetra previsoke, elektroenergetska mreža često se puni s više zelene energije nego što joj je potrebno.
Prema tvrtki Octopus Energy, to stvara „prometnu gužvu na mreži”, što znači da energija ne može doći tamo gdje je potrebna.
Zbog toga se vjetroturbine često gase, proces poznat kao ograničavanje proizvodnje, dok se plinske elektrane ponovno uključuju uz naknadu. To je Britaniju prošle godine stajalo čak 1,47 milijardi funti, oko 1,78 milijardi eura.
Zemlje u problemima
U Njemačkoj su troškovi naknada zbog ograničavanja proizvodnje iz obnovljivih izvora dosegnuli 435 milijuna eura 2025., dok su stope ograničavanja u prvih devet mjeseci prošle godine dosegnule rekordne razine u nekoliko članica EU-a, poput Španjolske i Francuske.
Britanska vlada nedavno je predstavila plan prema kojem bi kućanstva dobivala jeftiniju ili besplatnu struju kada mreža bude preopterećena zelenom energijom.
Snažni vjetrovi također mogu prisiliti turbine da se same ugase, neovisno o vladinim odlukama.
„Vjetroturbine imaju svoju idealnu zonu. Kada brzina vjetra prijeđe oko 90 km/h, turbine prelaze u način preživljavanja i zakreću lopatice kako bi stale te spriječile konstrukcijsko oštećenje”, objašnjava Vergini.
Tijekom oluje Ciarán krajem 2023. veliki pučinski vjetroparkovi u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj morali su biti ugašeni unatoč, na papiru, savršenim uvjetima vjetra. To je dovelo do naglog oslanjanja na plinske elektrane koje pokrivaju vršna opterećenja.
Ranije je u Australiji lopatica jedne vjetroturbine pukla napola tijekom oluje, samo šest mjeseci nakon postavljanja.
Zbog toga operateri diljem svijeta prilagođavaju turbine većim brzinama vjetra, osobito u područjima sklonima uraganima i tropskim ciklonima.
Tvrtka MingYang Smart Energy 2023. postavila je u Južnokineskom moru „na tajfune otpornu” vjetroturbinu za koju tvrdi da može izdržati vjetrove brzine do 215 km/h tijekom 10 minuta.
No klimatske projekcije pokazuju da bi se broj i jačina zimskih oluja mogli blago povećati, pa bi mnoge europske turbine mogle biti izložene kvarovima.
Je li europska „najveća baterija” prazna?
Više temperature, potaknute klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, utječu i na hidroenergiju.
Primjer je Norveška, koju često nazivaju „najvećom europskom baterijom” zbog tisuća brana. Nakon tople i suhe zime, zalihe snijega u toj nordijskoj zemlji pale su na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća.
Stručnjaci kažu da je to stvorilo manjak od oko 25 TWh, što je dovoljno energije za opskrbu oko 2,5 milijuna kućanstava tijekom godine i gotovo petina ukupne norveške hidroproizvodnje prošle godine.
„Nizak snježni pokrivač u Norveškoj ove zime dobar je primjer šire promjene, hidroenergija u Europi postaje sve promjenjivija”, rekao je Alex Truby iz tvrtke Upstream Tech, modela prognoziranja temeljenog na umjetnoj inteligenciji.
„Istodobno se mijenjaju obrasci oborina. Velik dio Europe mogao bi imati više ukupnih oborina, ali sve veći dio padat će kao kiša, a ne kao snijeg.”
Za svaki porast temperature zraka od 1 °C atmosfera može zadržati oko sedam posto više vlage, što može dovesti do intenzivnijih i obilnijih oborina.
Dok kiša daje trenutačni dotok vode, snijeg pohranjuje vodu tijekom zime i postupno je otpušta u proljeće i ljeto, osiguravajući stabilnu i predvidivu opskrbu vodom za proizvodnju električne energije.
Truby smatra da se hidroelektrane moraju prilagoditi novim uvjetima, boljim sezonskim i kratkoročnim prognozama, većim skladišnim kapacitetima te poboljšanjima mreže koja omogućuju prijenos obnovljive energije između regija radi ublažavanja nestabilnosti.
Europska „nedostatna” energetska mreža
Ne samo da postojeći obnovljivi izvori imaju problema zbog zastarjele europske mreže, nego nova analiza pokazuje da je više od 120 gigavata planiranih zelenih projekata također ugroženo zbog mrežnih ograničenja.
Energetski think tank Ember upozorava da jedan od svaka dva operatora mreže ima „nedovoljan kapacitet mreže” za priključenje budućih vjetro i solarnih projekata, a najveća ograničenja zabilježena su u Austriji, Bugarskoj, Latviji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Izvješće upozorava da mrežne prepreke pogađaju i velike projekte obnovljivih izvora i kućne instalacije. U 17 zemalja koje prijavljuju kapacitet mreže, više od dvije trećine novih vjetroelektrana i velikih solarnih projekata planiranih do 2030. trenutačno je ugroženo.
Nedostatan kapacitet mreže mogao bi odgoditi i 16 GW krovnih solarnih instalacija, što bi pogodilo više od 1,5 milijuna kućanstava diljem Europe.
EU procjenjuje da su između 2031. i 2050. potrebna godišnja ulaganja od oko 85 milijardi eura u elektroenergetsku mrežu.
Europska komisija prošle je godine kao odgovor predstavila paket EU Grids Package, plan vrijedan 1,2 bilijuna eura za obnovu elektroenergetskog sustava Unije, mreže vodova, trafostanica i tehnologija koje isporučuju električnu energiju diljem kontinenta.







