Moguć novi snažan potres na svjetskim tržištima: Detalji će biti poznati krajem ovog mjeseca
Fosilna goriva (Foto: Pexels)
Energetske krize mogle bi postati stvar prošlosti ako se pouzdanoj, jeftinoj i obilnoj čistoj energiji da prednost pred fosilnim gorivima. Ako sudionici konferencije o pravednoj tranziciji uspiju predstaviti vjerodostojan plan postupnog ukidanja fosilnih goriva oko kojeg bi se šira skupina mogla okupiti, to bi moglo izazvati snažne potrese na financijskim tržištima i u ministarstvima diljem svijeta.
Konferencija u Kolumbiji mogla bi označiti najozbiljniji međunarodni pokušaj dosad da se svijet odmakne od fosilnih goriva.
S obzirom na to da je trenutačno više od 10 milijuna barela nafte dnevno blokirano u Hormuškom tjesnacu, opasnosti oslanjanja na uvozna fosilna goriva nikada nisu bile jasnije.
Na konferenciji COP30 2025. godine, suorganizatori Kolumbija i Nizozemska najavili su Prvu međunarodnu konferenciju o pravednoj tranziciji od fosilnih goriva. Održat će se u Santa Marti u Kolumbiji od 24. do 29. travnja.
„Postoji jasan zamah za postupno ukidanje fosilnih goriva i sada je vrijeme da ga iskoristimo“, rekla je nizozemska potpredsjednica vlade i ministrica klimatske politike i zelenog rasta Sophie Hermans.
Provediva rješenja
Cilj konferencije je dogovoriti „provediva rješenja” koja će se na kasnijim sastancima dodatno razraditi kako bi ih vlade diljem svijeta mogle provesti.
Organizatori navode da je jedan od ključnih ciljeva osigurati da se „postupno napuštanje ovisnosti o fosilnim gorivima” provede na pravedan način, što definiraju kao proces koji neće „stvarati negativne posljedice u pogledu zaposlenosti, makroekonomske stabilnosti ili energetske sigurnosti”.
„Moramo početi konkretizirati kako bi to ukidanje moglo izgledati i započeti jasan plan puta koji će nam omogućiti da prihvatimo novo i ostavimo staro iza sebe“, rekla je ministrica Hermans.
Nije riječ samo o još jednom klimatskom summitu COP-a
Godišnji klimatski summiti UN-ova COP-a često se kritiziraju zbog izrazito sporog donošenja odluka i nedostatka konkretnih rezultata.
Riječi „fosilna goriva” nisu ni spomenute u završnom tekstu dogovorenom na COP30 2025. godine, unatoč tome što je više od 85 država pozvalo na plan puta za postupno ukidanje fosilnih goriva. Među njima su bile Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Španjolska, treće, šesto, sedmo i dvanaesto najveće gospodarstvo svijeta. Velike zemlje globalnog juga Brazil i Meksiko, deseto i trinaesto najveće svjetsko gospodarstvo, također su podržale tu mjeru.
Konferencija u Santa Marti ima cilj započeti izradu tog plana puta. Promjenom načina glasanja sudionika konferencija bi mogla uspjeti ondje gdje COP sastanci nisu.
„Njome se neće upravljati prema pravilima UN-a, koja zahtijevaju konsenzus, nego prema pravilu većine, čime će se spriječiti da nekolicina država sabotira napredak, kao što su to učinile petrodžave na COP30“, navode Mark Hertsgaard i Kyle Pope iz organizacije Covering Climate Now.
Organizatori pritom pažljivo naglašavaju da konferencija „nije zamišljena kao pregovaračko tijelo, niti je dio bilo kakvog formalnog pregovaračkog procesa ili inicijative, te nije namijenjena zamjeni Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)”.
Tko će sudjelovati na Prvoj međunarodnoj konferenciji o pravednoj tranziciji od fosilnih goriva?
Ideja je da vlade podijele kako planiraju napustiti naftu i plin, uz potporu akademske zajednice, klimatskih aktivista, predstavnika autohtonih naroda, sindikata i drugih glasova civilnog društva, koji će iznositi ideje i iskustva o tome kako apstraktni cilj ukidanja fosilnih goriva pretvoriti u praktičnu stvarnost.
Organizatori navode da su pozvali zemlje koje su podržale prijedlog plana puta na COP30, kao i istaknute čelnike regionalnih vlasti, uključujući guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, koji bi se mogao kandidirati za predsjednika SAD-a 2028. godine.
Događaj će okupiti predstavnike vlada iz gotovo 50 država, uključujući čelnike zemalja čija gospodarstva ovise o nafti, ugljenu i plinu, poput Brazila, Angole, Vijetnama i Meksika.
Iz Europe će sudjelovati sljedeće zemlje: Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Slovenija, Španjolska, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Švedska, Švicarska, Turska i Norveška.Sudjeluje i Gvatemala.
Dvobrodna flotila Climate Justice Flotilla, koju organiziraju skupine poput Extinction Rebelliona i Fossil Fuel Treatyja, plovi prema Santa Marti. Zaustavlja se na Bonaireu, Arubi i Curaçaou.
Osmero stanovnika Bonairea, zajedno s Greenpeaceom, bili su protagonisti velike pobjede klimatske pravde u siječnju 2026. godine. Povijesnom presudom Okružnog suda u Haagu utvrđeno je da Nizozemska krši ljudska prava stanovnika Bonairea jer ih nije zaštitila od klimatske krize.
Zemlje sudionice mogle bi postati nova gospodarska supersila
Konferencija ima cilj započeti izradu plana puta koji je blokiran na COP30. Jedno od područja fokusa bit će kako postupno ukinuti 7 bilijuna dolara godišnje, odnosno 5,9 bilijuna eura, koliko vlade troše na subvencioniranje fosilnih goriva, ali bez kažnjavanja zajednica, radnika i poreznih baza koje o tim subvencijama ovise.
Tajno oružje „koalicije voljnih” koja se okuplja u Kolumbiji jest njezin potencijal da djeluje kao gospodarska supersila, tvrde Hertsgaard i Pope.
Ako se zbroje bruto nacionalni proizvodi 85 država koje su na COP-u podržale plan puta, ukupni iznos doseže 33,3 bilijuna dolara, odnosno 28,2 bilijuna eura. To je više od 30,6 bilijuna dolara, odnosno 25,9 bilijuna eura bruto nacionalnog proizvoda SAD-a, najvećeg svjetskog gospodarstva, te znatno više od 19,4 bilijuna dolara, odnosno 16,4 bilijuna eura bruto nacionalnog proizvoda Kine, drugog najvećeg gospodarstva svijeta.
Takva gospodarska snaga daje tim državama golem utjecaj. Ako sudionici konferencije o pravednoj tranziciji uspiju predstaviti vjerodostojan plan postupnog ukidanja fosilnih goriva oko kojeg bi se šira skupina mogla okupiti, to bi moglo izazvati snažne potrese na financijskim tržištima i u ministarstvima diljem svijeta.







