Šokantno otkriće znanstvenika: Granice ljudske izdržljivosti već su probijene, a najgore tek stiže
Plaža, ilustracija (Foto: Pexels)
Analiza šest ekstremnih toplinskih valova pokazala je da su, uzimajući u obzir temperaturu i vlažnost zraka, svi bili potencijalno smrtonosni za starije osobe
Ekstremne vrućine već stvaraju uvjete „nespojive s preživljavanjem“ za ljude tijekom toplinskih valova koji su odnijeli tisuće života, a vjerojatno i mnogo više, prema novom istraživanju koje upozorava da su ljudi osjetljiviji na rastuće temperature nego što se ranije smatralo.
Znanstvenici su ponovno analizirali šest ekstremnih toplinskih valova između 2003. i 2024. godine te su utvrdili da su, kada se uzmu u obzir temperatura, vlažnost zraka i sposobnost tijela da se hladi, svi bili potencijalno smrtonosni za starije osobe.
Dosad se smatralo da je apsolutna granica preživljavanja za ljude izloženost od šest sati temperaturi mokrog termometra od 35 °C, mjeri koja uzima u obzir temperaturu i vlažnost zraka, ali je na toj razini rijetko zabilježena na Zemlji.
Nespojivo s preživljavanjem
Istraživanje je pokazalo da su toplinski valovi u Meki (Saudijska Arabija, 2024.), Bangkoku (Tajland, 2024.), Phoenixu (Sjedinjene Američke Države, 2023.), Mount Isi (Australija, 2019.), Larkani (Pakistan, 2015.) i Sevilli (Španjolska, 2003.) uzrokovali tisuće smrti, iako nijedan nije dosegnuo tu granicu mokrog termometra.
Međutim, kada su znanstvenici primijenili novi model ljudske izdržljivosti koji uzima u obzir sposobnost tijela da funkcionira i hladi se ovisno o dobi, utvrdili su da su svih šest događaja sadržavali razdoblja nespojiva s preživljavanjem za starije osobe koje nisu mogle pronaći zaklon od sunca.
Profesorica Sarah Perkins-Kirkpatrick, glavna autorica studije s Australskog nacionalnog sveučilišta, izjavila je da su rezultati šokantni.
„Moja prva reakcija bila je ‘Oh, sranje’. Zaista nisam očekivala takve rezultate, posebno kada se analizira pojedine gradove“, rekla je. „Ako se to već događa sada, što nas onda čeka u budućnosti koja je toplija za dva ili tri stupnja?“.
Sve više temperature
Klimatska istraživanja pokazala su da toplinski valovi traju dulje i donose više temperature diljem svijeta.
Perkins-Kirkpatrick, klimatska znanstvenica i svjetska stručnjakinja za ekstremne vrućine, rekla je: „Toplinske valove često smo definirali samo prema temperaturi, dijelom i zbog podataka koje smo imali.
No korištenje ovog modela funkcioniranja ljudskog tijela puno je bolji način za razumijevanje kako ti događaji mogu biti smrtonosni.“
Studija je analizirala samo razdoblja u kojima je smrtonosni toplinski udar bio vjerojatan ako je osoba bila izložena vrućini šest sati, uz pretpostavku da u takve uvjete ulazi s normalnom tjelesnom temperaturom.
Svi analizirani toplinski valovi uključivali su razdoblja koja ne bi bila preživljiva za osobe starije od 65 godina koje su boravile na otvorenom, na izravnom suncu.
Podcijenjena vrućina
Toplinski valovi u Larkani i Phoenixu sadržavali su razdoblja koja nisu bila preživljiva za starije osobe čak i ako su bile u hladu.
Toplinski val u Larkani uključivao je razdoblje nespojivo s preživljavanjem koje bi bilo smrtonosno za osobe u dobi od 18 do 35 godina na izravnom suncu.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, sugerira da su smrti uzrokovane vrućinom, osobito u zemljama u razvoju i gusto naseljenim područjima, „nedvojbeno i ozbiljno podcijenjene“, napisali su Perkins-Kirkpatrick i suradnici.
Rezultati su pokazali da su „smrtonosni uvjeti već doveli stotine milijuna ljudi u ozbiljan rizik“.
Perkins-Kirkpatrick navela je da su se prije razvoja ovog modela znanstvenici uglavnom oslanjali na statističke analize kako bi procijenili vjerojatan broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama.
Važnost znojenja
Profesor Ollie Jay, koautor studije i direktor Centra za istraživanje topline i zdravlja Sveučilišta u Sydneyju, rekao je: „Uvjeti koji ugrožavaju ljudski život već su tu, a rizik u budućnosti gotovo je sigurno mnogo veći nego što smo ranije mislili.“
Jedini način na koji ljudsko tijelo može samostalno održavati svoju unutarnju temperaturu unutar sigurnih granica jest znojenjem, pri čemu znoj mora moći isparavati.
No kada se visoke temperature i vlažnost zraka kombiniraju, to smanjuje isparavanje znoja i, ako se takvi uvjeti ne kontroliraju, može dovesti do toplinskog udara.
Jay je rekao da su starije osobe posebno ranjive jer im je sposobnost znojenja smanjena, osobito kod osoba starijih od 75 godina.
Ljudsko preživljavanje
Profesor Steve Sherwood, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Novog Južnog Walesa, proveo je ranija istraživanja koja su pomogla utvrditi teorijske granice temperature za ljudsko preživljavanje.
„Novija istraživanja preciznije određuju gdje su stvarne granice“, rekao je.
„Činjenica da smo tako blizu fizioloških granica znači da je ublažavanje rasta temperatura ključno kako bi ljudi i dalje mogli živjeti i napredovati u najtoplijim i najvlažnijim područjima, uključujući sjever Australije i velik dio tropskih krajeva, a posebno Indiju i Bliski istok.
Velik dio svjetske populacije živi na tim područjima. Globalno zatopljenje imat će ozbiljne posljedice ako se dodatno pogorša, već zbog ekstremnih temperatura i vlažnosti zraka, čak i ako uspijemo upravljati promjenama u oborinama, sušama, olujama i razini mora.“







